Kamion koji frontalno juri ususret zasigurno bi mnogima od nas odsjekao noge od straha i panike. Međutim, vozač čiju ćete snimku upravo vidjeti uspio je doslovno unutar tri sekunde izvanredno procijeniti situaciju te se spasiti od sigurne smrti.
Prizor je zabilježen u poslijepodnevnim satima 28. prosinca između ruskih gradova Kurgana i Tjumenja, a na YouTubeu objavljen u srijedu navečer.
Fenix-magazin/IM/Dnevnik.hr
Mađarska snimateljica, koja je ostala zapamćena po tome kako podmeće nogu i šutira izbjeglice u bijegu pred policijom u rujnu 2015. na granici sa Srbijom, osuđena je na trogodišnju uvjetnu kaznu, objavili su u petak mađarski mediji.
Petra Laszlo dobila je otkaz na televizijskoj postaji N1TV nakon što se proširila snimka koja prikazuje kako nogom udara jednu djevojku i mladića.
Prema mađarskom portalu Indeks.hu, sud u Szegedu je u četvrtak navečer Petru Laszlo proglasio krivom za neprimjereno ponašanje.
Tužitelji su ranije ocijenili da nema temelja za optužbu za rasno motivirano kazneno djelo iz mržnje.
Laszlo je svjedočila putem video linka.
Stotine tisuća migranata koji su 2015. preko balkanske rute bježali pred ratom i siromaštvom prošlo je kroz Mađarsku i ostale balkanske države.
Fenix-magazin/IM/Hina
Najveća maketa željeznice jugoistočne Europe “Backo Mini Express” na zagrebačkoj Adventskoj bajci ugostila je više od 2.700 stranih turista, što je povećanje za 50 posto u odnosu na lani, a izniman uspjeh polučila je i kod domaćih posjetitelja, priopćio je u petak idejni začetnik i vlasnik makete Antun Urbić Backo.
“Sudjelujući u projektu Advent u Zagrebu, Mini Express je zabilježio rekordni interes stranih turista od Australije do Čilea. ‘Vlakove koji nikada ne kasne’ od 26. studenoga prošle godine do sada posjetilo je za polovicu turista više nego lani”, ističe Urbić.
Dodaje da je najviše posjetitelja bilo iz Slovenije, pa Srbije te Bosne i Hercegovine. Slijede ih Nijemci i Austrijanci, a bilo je i Talijana i Nizozemaca. Od prekooceanskih posjeta vlakove su pogledali gosti iz SAD-a, Brazila, Čilea, Južne Koreje, Kine i Australije.
“Backo Mini Express” u maketu je unio obilje noviteta, kao što je Sljemenska skijaška staza sa snijegom, skijašima, borderima, pratećim službama koje rade na održavanju staze, ali i ono što Sljemenu već dugo nedostaje – žičara. Maketi su se divili i posjetitelji skijaške utrke Snow Queen Trophy, stoji u priopćenju.
Uz skijalište postavljeno je i klizalište na Tomislavovu trgu, sa sadržajima koje nudi pravi Advent u Zagrebu, kao preslika stvarnosti u umanjenom maketarskom svijetu. Najmlađi gosti su mogli sami upravljati vlakovima na posebnoj maketi.
“Backo Mini Express” je plod petogodišnjeg rada petorice Zagrepčana, koji su stvorili turistički raritet kontinentalne Hrvatske, koji je 85 posto domaći proizvod. Po maketi na 75 četvornih metara prometuje više od 100 vlakova osam sati svakog dana, na čak 1.050 metara tračnica, navodi Urbić u priopćenju.
Fenix-magazin/IM/Hina
U susretu 1. kola skupine C na Svjetskom prvenstvu rukometaša, u kojoj se natječe i Hrvatska, Njemačka je u Rouenu svladala Mađarsku sa 27-23 (16-11).
Njemačka je zahvaljujući sjajnom vrataru Silviju Heinevetteru u prvom poluvremenu izgradio prednost od 16-9, no Mađari su u samoj završnici prvog dijela postigli dva gola, a drugi dio otvorili serijom 5-0 kojom su se primaknuli na 16-15. Ipak, Nijemci su uspjeli zadržati vodstvo od dva do tri pogotka tijekom čitavog drugog poluvremena, da bi s dva gola svog najboljeg strijelca Uwea Gensheimera u posljednjih 30 sekundi stigli do konačnih 27-23.
Gensheimer je utakmicu završio sa 13 postignutih pogodaka, Kai Hafner je dodao sedam, dok su u sastavu Mađarske najbolji strijelci sa po tri gola bili Balogh, Csaszar, Jamali, Bodo i Lekai.
U prvom susretu ove skupine Čile je svladao Bjelorusiju sa 32-28 (14-14).
Rodrigo Salinas postigao je osam pogodaka za Čile, po sedam su dodali Esteban Salinas i Erwin Feuchtmann, dok su u sastavu Bjelorusije najefikasniji bili Artjom Karalek sa 10 i Vladislav Kuleš sa sedam golova.
Prvo kolo zaključit će Hrvatska i Saudijska Arabija od 20.45 sati.
Rezultati susreta sa Svjetskog prvenstva za rukometaše u Francuskoj igranih u petak:
Skupina A (Nantes): Japan - Francuska 19-31 (9-17) Skupina C (Rouen): Bjelorusija - Čile 28-32 (14-14) Njemačka - Mađarska 27-23 (16-11) Kasnije igraju: HRVATSKA - Saudijska Arabija Skupina D (Pariz): Katar - Egipat 20-22 (8-11) Švedska - Bahrein 33-16 (17-5) Kasnije igraju: Danska - Argentina
Fenix-magazin/IM/Hina
Najpopularnija društvena mreža na svijetu Facebook bila je blokirana danas, 13. siječnja oko 18 sati.
Velik broj korisnika neuspješno je pokušavao oko pola sata pristupiti svojim profilima. Nedostupne su bile i stranice te grupe.
Prilikom ulogiranja na profil ili stranicu pisalo je “We’re working on getting this fixed as soon as we can”.
Iako Facebook još nije objavio što se točno dogodilo, na svojoj službenoj stranici objavili u statistiku o problemima po kojoj se vidi da je u 18 sati bio najveći doseg problema.
Po karti koju Facebook objavljuje, a koju možete vidjeti na ovom linku Downdetector vidi se da je problem otklonjen u Europi, no sad ga ima Amerika.
Fenix Magazin/MD
Tužiteljstvo Haškog suda zatražilo je kaznu doživotnog zatvora za bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića koji je prvostupanjskom presudom za genocid i ratne zločine nepravomoćno osuđen na 40 godina zatvora, objavili su u petak beogradski elektronički mediji.
U žalbi na prvostupanjsku presudu, Tužiteljtsvo ICTY-a traži da sud Karadžića proglasi krivim i za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u sedam bosanskih općina, s obzirom da je za to djelo prvostupanjskom presudom bio oslobođen krivnje.
Haški sud je Karadžića u svibnju 2015. proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata u BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperskom vatrom i uzimanje mirovnjaka UNPROFOR-a za taoce tijekom rata u BiH.
Raspravno vijeće oslobodilo je Karadžića krivice po točki optužnice po kojoj je progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva u šest bosanskih općina dosegnuo razmjere genocida.
U žalbi, čija je skraćena verzija u petak objavljena u ICTY-u, tužiteljstvo nalaze iz prvostupanjske ocjenjuje kao “u većini detaljne, sveobuhvatne i čvrste”, ali da “presuda ne odražava cjelokupnu Karadžićevu kaznenu odgovornost i u nedovoljnoj ga mjeri kažnjava za njegove zločine”, što je posljedica “manjkavog pristupa” sudaca u nekim dijelovima presude.
Tužitelji tvrde da su suci pogrešnim tumačenjem činjenica i prava, nepravilno došli do zaključka da Karadžić, u šest općina BiH, nije imao genocidnu namjeru da uništi Muslimane i Hrvate kao etničke skupine.
Taj zaključak, kako je navedeno u žalbi, nije sukladan dokazima temeljem kojih je samo raspravno vijeće utvrdilo da su srpske snage, pod vrhovnim zapovjedništvom Radovana Karadžić, prognale nesrpsko stanovništvo brojnim zločinima – ubojstvima, okrutnim tretmanom, nezakonitim pritvaranjem pod nehumanim uvjetima i seksualnim nasiljem.
Prvostupanjska presuda te zločine tretira kao počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata, čiji je Karadžić bio čelnik, a cilj je bio da se na velikim dijelovima teritorija BiH stvori srpska država.
Tužitelji u žalbi drže kako kazna od 40 godina zatvora “ne odražava na pravi način nalaze samog raspravnog vijeća i njegovu analizu težine Karadžićevih zločina”, te da Karadžićeva ključna uloga u zločinima u Sarajevu i Srebrenici i sveobuhvatnom udruženom zločinačkom pothvatu, svaki posebno, zahtijevaju kaznu doživotnog zatvora, prenose beogradski mediji.
“Uzeti u obzir zajedno, predstavljaju najteži skup zločina ikada pripisan jednoj osobi pred Sudom i zahtijevaju najvišu raspoloživu kaznu – doživotni zatvor”, tvrde haški tužitelji u žalbi na prvostupanjsku presudu Karadžiću.
Istodobno, Tužiteljstvo naglašava da izuzetnih olakšavajućih okolnosti koje bi mogle opravdati manju kaznu “u ovom predmetu nema”.
“Nerazumnost izrečene kazne pogoršana je time što je raspravno vijeće propustilo da objasni zašto je izabralo kaznu od 40 godina zatvora i time poslalo poruku da Karadžićevi zločini ne zaslužuju stigmu najviše kazne Suda”, istaknuto je u žalbi Tužiteljstva.
Na drugoj strani, u Karadžićevoj je žalbi na prvostupanjsku presudu ocijenjeno da je “nepravedan”, dok je čitav sudski proces bio “manjkav” te da nije dokazana njegova odgovornost za zločine za koje je nepravomoćno osuđen.
Optužba i obrana imaju rok do 15. svibnja ove godine za odgovor na žalbu suprotne strane, nakon čega će Prizivno vijeće zakazati usmenu raspravu o žalbama na prvostupanjsku presudu.
Protiv Karadžića, ratnog predsjednika bosanskih Srba, i Ratka Mladića, zapovjednika srpskih snaga u BiH, ICTY je u srpnju 1995. podignuo optužnicu za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH, a Karadžić je u bijegu, skrivajući se iza lažnog identiteta psihoterapeuta i duhovnog iscjelitelja dr. Dragana Davida Dabića, bio sve do 22. lipnja 2008., kad je uhićen u Beogradu, a Haškom sudu izručen tjedan kasnije.
Fenix-magazin/IM/Hina
Lovac Franz Stehle iz Fridingena (Baden-Württemberg) pronašao je lisicu koja se zaledila u rijeci Dunav početkom ove godine.
On je kazao za dpa kako pretpostavlja da je lisica hodala po ledu kada je pukao prilikom čega se lisica utopila a potom zaledila.
Lisica u ledenom bloku je upozorenje svima koji se planiraju klizati po zaleđenom Dunavu, kazao je Stehle za Schwäbische Zeitung koji je lisicu izložio ispred lovačke kuće.
Fenix-magazin/IM/DPA/Thelocal.de
Možemo biti ponosni da smo dio generacije Hrvata koja je doživjela neovisnost Hrvatske, istaknuo je hrvatski premijer Andrej Plenković u razgovoru za HRT povodom 25. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske dodajući kako Hrvatska danas mora biti spremna odgovoriti na nove sigurnosne izazove na Sredozemlju, Bliskom istoku i istoku Europe.
“Možemo biti ponosni da smo dio generacije Hrvata koja je doživjela neovisnost Hrvatske i trebamo se uvijek prisjetiti i zahvaliti hrvatskim braniteljima koji su omogućili našu slobodu i samostalnost, te državničkoj mudrosti prvog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, koji je u izrazito kompliciranim međunarodnim okolnostima uspio omogućiti stjecanje međunarodnoga priznanja i neovisnosti koje sada obilježavamo, 15. siječnja”, rekao je premijer Andrej Plenković u Dnevniku HRT-a.
Svi hrvatski procesi tranzicije trebali su vremena, istaknuo je premijer, poput onih iz jednopartijskog sustava u višestranačje, iz mira u rat, iz rata u mir, te iz dogovorne ekonomije u tržišno gospodarstvo.
“Devedesete su godine sigurno bile obilježene realiziranjem ključnih nacionalnih zadaća poput obrane zemlje od velikosrpske Miloševićeve agresije, te zaokruživanja hrvatskog teroritorijalnog integriteta, koji se također obilježava u ovom razdoblju, 15. siječnja, s mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja”, naglasio je Plenković.
Prvo desetljeće ovog stoljeća bilo je obilježeno drugim ključnim procesom za Hrvatsku, a to je integracija Hrvatske u NATO i ulazak u Europsku uniju, rekao je hrvatski premijer.
“Time smo konsolidirali naše institucije i dosegli standarde zapadnih demokracija i u pogledu ljudskih prava, sloboda i funkcioniranja pravne države”, rekao je.
Plenković je Naglasio je kako je vrijeme u kojem danas živimo veoma turbulentno, a da ono što se prije deset godina činilo stabilno danas mijenja, te se Hrvatska tome treba prilagođavati i pozicionirati, spomenuvši primjer prošlogodišnjeg migrantskog vala koji je promijenio prioritete cijeloga kontinenta.
“Hrvatska i za takve izazove mora imati snage, a naravno i za daljnje gospodarsko pozicioniranje u odnosu na zemlje koje su u našem okruženju, ali isto tako i na sigurnosne izazove koji su prisutni na Mediteranu, Bliskom istoku, te na istoku Europe”, dodao je, te zaključio kako “Hrvatska u tom pogledu mora biti snažna država s jakim institucijama, s jakim i sposobnim oružanim snagama i svim drugim sigurnosnim službama”.
Fenix-magazin/IM/Hina
Hrvatska muška rukometna reprezentacija svoj nastup u skupini C na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj otvorila je 28-23 (12-11) pobjedom protiv Saudijske Arabije.
Protiv nominalno najslabije reprezentacije u skupini Hrvatska je do pobjede stigla teže od očekivanog iako je početak utakmice najavljivao da će utakmica biti laganiji trening.
Naime, nakon 10-ak minuta utakmice Hrvatska je povela sa 5-1, a činilo se kako igrači Saudijske Arabije ni na koji način ne mogu nauditi našoj obrani. No, Saudijci su pronašli slabu točku na lijevoj strani hrvatske obrane gdje Mamić i Štrlek nisu dobro zatvarali prolaz na liniju od šest metara, pa su akcije Saudijaca završavale ili golom ili sedmercem. Uz nekoliko dobrih obrana Al Saeeda, Saudijska Arabija je čak i povela sa 11-10 pred kraj prvog poluvremena, ali da se na odmor ode barem s minimalnom prednosti Hrvatske pobrinuli su se Šebetić i Cindrić.
U drugo poluvrijeme Hrvatska je krenula s obranom 5-1 što je donijelo brzo odvajanje na 15-11, no dvije greške u napadu omogućile su Saudijcima pogotke iz protunapada za 15-14. Ipak, ključnom se pokazala serija Hrvatske od 5-0 od 35. do 40. minute kojom se naša reprezentacija odvojila na šest razlike (20-14) i pobjeda više nije dolazila u pitanje.
U prva dva susreta 1. kola ove Čile je svladao Bjelorusiju sa 32-28 (14-14), dok je Njemačka bila bolja od Mađarske sa 27-23 (16-11).
Hrvatska će u 2. kolu već u subotu od 20.45 sati igrati protiv Mađarske.
Dvorana Kindarena
HRVATSKA – SAUDIJSKA ARABIJA 28-23 (12-11)
HRVATSKA: Stevanović, Ivić; Mihić 4, Duvnjak 5, Stepančić 2, Gojun, Horvat 2, Kontrec 2, Božić Pavletić, Mandalinić, Štrlek 4, Musa 1, Jotić, Mamić 1, Šebetić 1, Cindrić 6
SAUDIJSKA ARABIJA: Al Saeed, Al Mutairi; Al Abbas 3, Al Janabi 4, Al Mohsin 2 (1), Al Hammad 1, Saeed, Al Abdulali 3 (1), Al Farhan, Al Salem 3, Al Obaidi 2 (2), Abu Al Rrahi, Al Abas, Al Khadrawi, Al Salem 5, Al Zaer
SUCI: Boualloucha i Khenissi (Tunis)
SEDMERCI: Hrvatska 0/1, Saudijska Arabija 4/5
ISKLJUČENJA: Hrvatska 6 minuta, Saudijska Arabija 8 minuta
Rezultati susreta sa Svjetskog prvenstva za rukometaše u Francuskoj igranih u petak:
Skupina A (Nantes): Japan - Francuska 19-31 (9-17) Skupina C (Rouen): Bjelorusija - Čile 28-32 (14-14) Njemačka - Mađarska 27-23 (16-11) HRVATSKA - Saudijska Arabija 28-23 (12-11) Skupina D (Pariz): Katar - Egipat 20-22 (8-11) Švedska - Bahrein 33-16 (17-5) Danska - Argentina 33-22 (17-11)
Fenix-magazin/IM/Hina
Žena koja je bila oteta kao beba iz bolnice u Jacksonvilleu na Floridi 1998. pronađena je, rekle su floridske vlasti u petak, a žena iz Južne Karoline za koju je vjerovala da joj je majka je uhićena zbog otmice.
Kamiyah Mobley, sada 18-godišnjakinja, pronađena je u Walterborou u Južnoj Karolini, prema uredu šerifa Jacksonvillea, koji je njezin identitet potvrdio preko DNK testa.
Ona je izgleda dobrog zdravlja i “normalna 18-godišnja žena”, rekao je šerif Jacksonvillea Mike Williams na konferenciji za novinare.
“Ova mlada žena je oteta kao novorođenče i trebat će joj vremena i pomoći da sve ovo prihvati”, rekao je Williams.
Biološka obitelj mlade žene je bila oduševljena kada je čula vijest. Žrtva će odlučiti o budućim kontaktima, rekao je.
Vlasti su pronašle Mobley preko informacija iz Nacionalnog centra za nestalu i iskorištavanu djecu. Živjela je pod drugim imenom koje je joj je dano u lažnim dokumentima, rekao je šerif.
Beba je bila stara samo nekoliko sati kada ju je žena obučena kao medicinska sestra otela iz majčine sobe, prema izvješću o tom slučaju iz 1998.
Vlasti su uhitile Gloriju Williams (51) u Južnoj Karolini pod optužbom za otmicu i ometanje skrbništva, rekao je šerif, i bit će izručena Floridi. Prijeti joj kazna doživotnog zatvora.
Fenix-magazin/IM/Hina
Pijani 19-godišnji Austrijanac u jednom kafiću u Beču izvukao je pištolj i prijetio gostima i vlasniku jer nije mogao pronaći svoj mobitel.
Policijski glasnogovornik Thomas Keiblinger potvrdio je da se incident dogodio u četvrtak večer i da je tinejdžer prijetio da će ubiti vlasnika i DJ-a ako mu ne daju njegov mobitel – za kojeg je on vjerovao da je ukraden, piše The Local.
Konobarica je ubrzo pozvala policiju koja je muškarca uhitila, a za oružje se ispostavilo da je riječ o replici pištolja. Policija je pronašla nestali mobitel u džepu od tinejdžerove jakne.
Svjedoci su kazali kako je tinejdžer postao agresivan kada nije mogao pronaći svoj mobitel, zgrabio je računalnog miša iz ruku DJ-a i ugasio glazbu. Tada je izvukao pištolj i uperio ga prema stropu vičući “Nitko neće napustiti ovo mjesto”. U trenutku incidenta u kafiću je bilo oko 25 ljudi.
Nakon toga, 19-godišnjak je naredio vlasniku da izađe vani s njim govoreći mu da će ga upucati. Kada su izašli, vlasnik ga je uspio smiriti i tinejdžer je pištolj stavio u hlače te se vratio u kafić.
U međuvremenu, policija je stigla i privela ga. Nije se opirao uhićenju. Pretragom tinejdžera, pronađen je i njegov mobitel.
Fenix-magazin/IM/Thelocal.at
Mnogi hrvatski iseljenici u novogodišnjoj noći možda su poželjeli da godina pred nama donese makar male naznake onoga što već dugo priželjkuju.
Htjeli bi da ih domovina ne isključuje iz svog političkog i ekonomskog razvoja jer su je i oni stvarali.
Žele da Hrvati umjesto u Njemačkoj, grade budućnost u Hrvatskoj, ali i da se njima omogući miran i siguran povratak. Jer, zasad, niti prvim hrvatskim iseljenicima, a ni njihovim potomcima, to nije omogućeno.
Oporezivanje mirovina
Krenimo redom. Hrvatska je 2012. godine uvela porez na strane mirovine, što je posebno uzdrmalo švicarske Hrvate, jer Hrvatska ima pravo i prednost naplate poreza na mirovine koje dolaze iz Švicarske, Austrije, Francuske… Nikome nije primamljiva činjenica da bi u Hrvatskoj, na primjerice 1.200 eura inozemne mirovine, trebalo platiti oko tisuću kuna poreza. Hrvatima je prva novogodišnja želja da nova Vlada promijeni što prije ovaj zakon.
Izborni zakon ne ide na ruku hrvatskim iseljenicima
Iseljeništvo nije sretno ni s izbornim zakonom, jer su sve dosad birači, državljani Republike Hrvatske, mogli glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH. Ne bi to bilo ništa loše da velik broj tih birača treba voziti i do 200 pa i više kilometara do svog konzularnog predstavništva. Nije teško zaključiti kako bi i starija i mlađa generacija u većem broju izlazila na izbore kad bi se uvelo dopisno glasovanje i na taj način smanjili kilometri, a samim time i troškovi.
Pozivaju mlade Hrvate na povratak, a ne priznaju im diplome
Želje u Novoj godini imaju i mladi Hrvati, koji se nakon dugogodišnjeg studiranja u inozemstvu žele vratiti kući, ili pak oni koji žele početi život u domovini svojih roditelja. Domovina ih poziva, a čim prijeđu granicu, opet tjera. Zašto? Jer im u većini slučajeva ne priznaje diplome stečene na najuglednijim svjetskim sveučilištima. I na stranicama ovog broja Fenixa pisali smo o apsurdu kojeg doživljavaju mladi Hrvati iz inozemstva prilikom pokušaja da se sa svojim diplomama zaposle u hrvatskim državnim institucijama.
Mrtvo slovo na papiru
I naposljetku, zar nije za potrebe hrvatskih iseljenika ustrojen Vladin Ured za Hrvate izvan RH koji i poziva na povratak? Zar ne bi baš ovaj Ured trebao poraditi na, recimo, rješavanju priznavanja diploma? Sad, nakon pet godina koliko Ured postoji, trebalo bi rezimirati sve ono što je ispunjeno u korist hrvatskih iseljenika, kojih je koliko je procijenjeno da žive izvan hrvatskih granica ukupno četiri milijuna, pa vidjeti ima li svoju svrhu. Jer domjenci, primanja i putovanja, nisu jedina svrha niti jednog, pa ni tog Ureda.
Zato u ovoj godini i s novom Vladom treba vidjeti hoće li Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH ostati, ono što je bio i dosad – samo mrtvo slovo na papiru. Jer, očito je kako Hrvati izvan RH do sada nisu bili ravnopravni dio jedinstvenog hrvatskog naroda. Hoće li to postati u ovoj godini, odnosno od ove godine i s novom Vladom? Želja je to iseljeništva, a sad sve ostaje na hrvatskoj državi.
Fenix Magazin/Marijana Dokoza
Što još odnosi aktualno tiskano izdanje Fenix Magazina pogledajte ovdje: FENIX MAGAZIN intrigantne ispovijesti, istinite priče, politika, život, sport, glazba, reportaže s hrvatskih fešta….
Hrvatska nogometna reprezentacija zauzela je četvrto mjesto na China Cupu nakon što je u subotu u utakmici za treće mjesto izgubila od domaćina Kine poslije izvođenja jedanaesteraca sa 4-3.
Utakmica je u regularnom dijelu završila 1-1.
Iako je Hrvatska imala inicijativu u većem dijelu utakmice te povela pogotkom Luke Ivanušeca u 36. minuti, Kinezi su bili agresivniji u drugom poluvremenu i iskoristili su priliku za izjednačenje u 88. minuti, a strijelac je bio Wang Jiangbin.
Do pogotka u 36. minuti susreta nije bilo prave prigode, iako su ‘vatreni’ bili dominantniji. U devetoj minuti Fran Tudor puca pored kineskog gola nakon dodavanja Borne Barišića.
U 13.minuti Kinezi kradu loptu Jakovu Filipoviću i Yunding puca na hrvatski gol iz brzog prodora, ali je hrvatski vratar Prskalo to spremno dočekao. Datković ima priliku za udarac u 25. minuti, ali puca preko vratnice.
Kinezi su zaprijetili još jednom, u 33. minuti nakon izvođenja kornera Hui puca na gol, ali Prskalo brani.
Prvu opasniju prigodu hrvatski nogometaši imaju u 35. minuti kada Pivarić dodaje za Ivanušeca na rubu kaznenog prostora, ali on ne puca. Međutim u 36. minuti Ivanušec se iskupljuje za prethodnu nespretnost, Mišić mu je dodao okomito, on je dodao Tudoru, a ovaj vraća Ivanušecu koji pogađa kineksi gol sa 12 metara za vodstvo Hrvatske.
Strijelac za Hrvatsku je imao prigodu i u 43. minuti, ali je bio neprecizan.
U drugom poluvremenu, Frenki Andrijašević ulazi umjesto Mirka Marića. Naši igraju povučenije, ali Kinezi nemaju prave prilike da se približe našem golu.
U 58. minuti Tudor iz kontre dolazi do kineskog šenaesterca, ali puca slabo pored gola. U 64. minuti Tudor puca za Andrijaševića u kaznenom prostoru, ali Kinezi sve čiste.
U 68. minuti ‘vatreni’ pokreću odličnu akciju, Šitum puca prema Andrijaševiću, on dodaje Peroševiću, ali lopta prolazi pored kineskog gola.
Kinezi pojačavaju pritisak i prijete u 73. minuti kada Deng ubacuje loptu u naš kazneni prostor, ali hrvatska obrana to čisti.
U 79. minuti je Šitum dobio odličnu dugu loptu, ali se ne namješta za udarac, puca iz prve i upropaštava dobru priliku. Od 83. minute Kinezi pojačavaju pritisak ispred našeg gola, ali hrvatska obrana uspijeva sve počistiti. U 85. minuti jedna riskantna situacija ispred hrvatskog gola. Datković je umalo zabio autogol, ali je Prskalo dobro reagirao na njegovu visoku loptu.
Kinezi ne popuštaju, drže loptu i traže priliku da zaprijete i u 88. minuti Wang Jiangbin koji je u igru ušao u 75. minuti izjednačava. Jingbin nakon ubačaja Denga, bježi Datkoviću i pogađa prvi kut našeg gola.
Kod raspucavanja, od vatrenih su precizni bili Pivarić, Ozobić i Juranović, dok su Perošević i Mišić bili neprecizni.
Hrvatska je u polufinalnom ogledu u srijedu izgubila od Čilea nakon izvođenja jedanaesteraca 1-4. Utakmica je nakon 90 minuta završila rezultatom 1-1. Finale između Islanda i Čilea se igra u nedjelju u 8.30 sati po hrvatskom vremenu.
KINA – HRVATSKA 4-3 (1-1)
NANNING – Stadion: Guangxi Sports Center, Nanning
Sudac: Ko Hyung-jin (Južna Koreja)
Strijelci: Luka Ivanušec (37), Wang Jingbin (88)
Žuti kartoni: Antolić, Hui Jiakang
Crveni kartoni:
HRVATSKA: Prskalo – Juranović, Datković, Filipović, Pivarić – Mišić, Antolić (65. Perošević) – Tudor (68. Šitum), Ivanušec (80.Matas), Ozobić – Marić (46. Andrijašević)
KINA:Wenyi – Jiajun, Shanping (65.Jinxian Wang), Zhunyi (46. Gang Feng), Xiaodong – Huikang (46. Rentian Hu), Zhongguo – Jiakang (76. Jingbin Wang), Yunding, Zhongliu – Rentian
Fenix-magazin/IM/Hina
U susretu 21. kola engleskog nogometnog prvenstva West Ham je bez najboljeg igrača Dimitrija Payeta pobijedio Crystal Palace 3-0 prekinuvši niz od tri uzastopna poraza.
Bila je to možda i najbolja predstava ‘čekičara’ ove sezone, posebice drugo poluvrijeme u kojem je Bilićeva momčad zabila sva tri gola.
Domaćin je stigao do vodstva u 68. minuti golom Sofianea Feghoulija nakon sjajne asistencije Michaila Antonia. Deset minuta kasnije Antonio je uposlio i Andyja Carrolla koji je prekrasnim ‘škaricama’ zabio za 2-0. Sasvim sigurno Carrollova ‘ljepotica’ bit će jedan od kandidata za pogodak sezone u engleskom prvenstvu. Konačan udar Bilićeva momčad je zadala suparniku u 86. minuti nakon brze kontre koju je realizirao Manuel Lanzini. Argentincu je asistirao Antonio koji je s tri asistencije bio jedan od najboljih igrača susreta.
Bila je to prva pobjeda West Hama nakon dva uzastopna poraza u prvenstvu (Manchester United 0-2, Leicester City 0-1) i debakla u FA kupu (Manchester City 0-5).
‘Čekičari’ su nastupili bez najboljeg igrača Francuza Dimitrija Payeta koji je zatražio transfer u Olympique Marseille. Engleski mediji su objavili kako je West Ham odbio 22 milijuna eura koliko je OM ponudio za francuskog veznjaka. Payeta je to naljutilo pa je navodno poručio kako više neće odigrati ni minute za West Ham. Razočarani navijači West Hama osvetili su se Payetu, koji je sa 150,000 eura tjednom plaćom najplaćeniji igrač ‘čekičara’, uvredama s tribina Wembleyja.
West Ham je ovom pobjedom ‘pobjegao ‘ u sigurnu zonu, sada drži 12. mjesto sa 25 bodova, devet više od zone ispadanja.
Uvjerljivu pobjedu ostvario je i Arsenal pobijedivši na gostovanju Swansea City 4-0. Golove za ‘topnike’, koji su ove sezone zabili 27 golova na gostovanjima, postigli su Olivier Giroud (37), Jack Cork (54-ag), Kyle Naughton (67-ag) i Alexis Sanchez (73).
U ranije odigranom susretu Tottenham je na White Hart Laneu pobijedio West Bromwich Albion 4-0 probivši se na drugu poziciju Premiershipa.
Junak utakmice bio je trostruki strijelac Harry Kane (12, 77, 82), a jedan pogodak gosti su sami ugurali u vlastitu mrežu, a strijelac je bio Gareth McAuley (26).
Kane je s tri nova gola stigao do brojke od 13 pogodaka ove sezone, koliko je zabio i napadač Manchester Uniteda Zlatan Ibrahimovic. Na vrhu ljestvice strijelaca su napadači Chelsea i Arsenala Diego Costa i Alexis Sanchez sa po 14 golova.
Bila je to šesta pobjeda Spursa u nizu, te 13. ova sezone.
Na ljestvici vodi Chelsea sa 49 bodova i susretom manje, Tottenham je drugi sa 45 bodova, a Arsenal i Liverpool imaju po 44 boda, zatim slijede Manchester City (42) i Manchester United (39).
U nedjelju je na rasporedu najveći derbi engleskog nogometa, sudar Manchester Uniteda i Liverpoola, te ogled Evertona i Manchester Cityja.
REZULTATI: Tottenham - WBA 4-0 (Kane 12, 77, 82, McAuley 26-ag) Burnley - Southampton 1-0 (Barton 79) Hull City - Bournemouth 3-1 (Hernadez 32, 50, Cummings 62-ag / Stanislas 3-11m) Sunderland - Stoke City 1-3 (Defoe 40 / Arnautovic 15, 22, Crouch 34) Swansea City - Arsenal 0-4 (Giroud 37, Cork 54-ag, Naughton 67-ag, Sanchez 73) Watford - Middlesbrough 0-0 West Ham - Crystal Palace 3-0 (Feghouli 68, Carroll 79, Lanzini 86) Kasnije: Leicester City - Chelsea U nedjelju: Everton - Manchester City Manchester United - Liverpool LJESTVICA 1. Chelsea 20 16 1 3 42 15 49 2. Tottenham Hotspur 21 13 6 2 43 14 45 3. Arsenal 21 13 5 3 48 22 44 4. Liverpool 20 13 5 2 48 23 44 5. Manchester City 20 13 3 4 41 22 42 6. Manchester United 20 11 6 3 31 19 39 7. Everton 20 8 6 6 28 23 30 8. West Bromwich Albion 21 8 5 8 28 28 29 9. Stoke City 21 7 6 8 27 33 27 10. Burnley 21 8 2 11 23 31 26 11. Bournemouth 21 7 4 10 30 37 25 12. West Ham United 21 7 4 10 26 35 25 13. Southampton 21 6 6 9 19 26 24 14. Watford 21 6 5 10 23 36 23 15. Leicester City 20 5 6 9 24 31 21 16. Middlesbrough 21 4 8 9 17 22 20 17. Crystal Palace 21 4 4 13 30 40 16 18. Hull City 21 4 4 13 20 45 16 19. Sunderland 21 4 3 14 20 40 15 20. Swansea City 21 4 3 14 23 49 15 Fenix-magazin/IM/Hina
U susretu 2. kola C skupine svjetskog prvenstva rukometaša u Francuskoj, hrvatska reprezentacija je u Rouenu pobijedila Mađarsku 31-28 (11-11) ostvarivši i drugu pobjedu na prvenstvu.
Bila je to utakmica s dva potpuno različita poluvremena naše reprezentacije. U prvom smo gledali nervoznu igru s mnogo pogrešaka i problema, posebice u napadu, dok je nastavak susreta donio bitno bolju predstavu. Ubrzali smo igru, proradio je napad, a Filip Ivić je bio sjajan na vratima. Hrvatska je u prvom poluvremenu gubila i sa četiri razlike (7-11), dok je u drugom poluvremenu u jednom trenutku imala i plus pet (25-20).
Odabranici Željka Babića u prvom su dijelu zabili 11, a u drugom 20 pogodaka što možda i najbolje oslikava ovu utakmicu.
Hrvatsku su do pobjede predvodili Manuel Štrlek sa šest golova, Domagoj Duvnjak s pet, dok su Zlatko Horvat, Luka Šebetić, Marko Mamić i Luka Cindrić dodali po četiri gola, a Filip Ivić je sakupio 12 obrana. Kod Mađara najefikasniji su bili Zsolt Balogh i Gergely Harsanyi sa po šest golova, dok je Mate Lekai dodao četiri gola.
Preostale dvije utakmice iz ove skupine na rasporedu su u nedjelju, a sastaju se Čile – Njemačka, te Saudijska Arabija – Bjelorusija.
Na ljestvici vodi Hrvatska sa četiri gola, Čile i Njemačka imaju po dva boda, dok su Mađarska, Bjelorusija i Saudijska Arabija bez bodova.
REZULTATI: HRVATSKA - Mađarska 31-28 (11-11) U nedjelju, 15. siječnja: 17.45 Čile - Njemačka 20.45 Saudijska Arabija - Bjelorusija LJESTVICA 1. HRVATSKA 2 2 0 0 59-51 4 2. Čile 1 1 0 0 32-28 2 3. Njemačka 1 1 0 0 27-23 2 4. Bjelorusija 1 0 0 1 28-32 0 5. Mađarska 2 0 0 2 51-58 0 6. S.Arabija 1 0 0 1 23-28 0 Fenix-magazin/IM/Hina
“Danke Deutschland”, pjesma pjevačice Sanje Trumbić koja je prvi put emitirana koncem 1991. trebala je biti zahvalnica Njemačkoj zbog zalaganja oko priznanja Hrvatske.
Pjesma se pojavila u ratnu jesen, kada se Hrvatska očajnički oružano branila, a inozemstvo oklijevalo hoće li je priznati. Iako joj je namjera bila zahvaliti se Njemačkoj i glavnim njemačkim lobistima za priznanje Hrvatske – njemačkom premijeru Helmut Kohlu te ministru vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscheru, izazvala je i podsmijeh domovine.
Pozadinu ovog “njemačko-hrvatskog slučaja” poznaje Zoran Škugor, jedan od najuspješnijih i najpoznatijih glazbenih menadžera u Hrvatskoj.
Škugor za Fenix otkriva: Jedan dan su me nazvali Đorđe Novković i Teo Trumbić i kazali kako ima jedna pjesma koju je Novković napisao za Sanju Trumbić, te bih li imao volje poslušati je. Nakon prvog slušanja sinula mi je ideja što treba napraviti s pjesmom “Danke Deutschland”, prisjeća se Škugor.
Našao se s direktorom HTV-a Mirom Lilićem i predložio mu da u studiju HTV-a snimi običan spot i pusti ga u programu. Njemu se ta ideja svidjela, te je spot snimljen i emitiran na kraju Dnevnika. Dva dana kasnije, gotovo svi domaći mediji popljuvali su pjesmu, ali i HTV.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić istaknuo je u petak, u povodu 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, da je 15. siječnja 1992. jedan od najvažnijih dana u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti, jer je međunarodno priznanje bilo kruna višestoljetne borbe Hrvata za svoju državnost i nacionalni identitet.
Akademik Kusić navodi kako je odluka zemalja Europske zajednice od 15. siječnja 1992. o međunarodnom priznanju samostalne Republike Hrvatske bio presudan trenutak u procesu međunarodnog priznanja nove hrvatske države koja je tim činom priznata od onih država s kojima stoljećima čini isti civilizacijski i kulturni krug i kojima se težila priključiti.
“Stoga je 15. siječnja 1992. jedan od najvažnijih dana u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti. Međunarodno priznanje bilo je kruna višestoljetne borbe Hrvata za svoju državnost i nacionalni identitet”, navodi u izjavi predsjednik HAZU Kusić. Stoljećima su se naraštaji hrvatskog naroda borili za punu afirmaciju Hrvatske i njenih sveukupnih potencijala, no tek je uspostava samostalne Hrvatske i njeno međunarodno priznanje omogućilo da se Hrvatska afirmira pod svojim nacionalnim imenom i postane ravnopravan član međunarodne zajednice, dodao je.
Proces međunarodnog priznanja Hrvatske bio mukotrpan
“Stoga smo mi koji smo doživjeli ostvarenje tisućljetnog sna, osamostaljenje i priznanje Hrvatske, doista privilegiran naraštaj. Međunarodnim priznanjem priznati su i hrvatski nacionalni simboli (zastava, grb, himna), Zagreb je po prvi put službeno postao svjetska i europska metropola, sjedište stranih veleposlanstava, hrvatski sportaši su nakon priznanja mogli napokon samostalno nastupati na sportskim natjecanjima te su značajno pridonijeli prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu, Hrvatska je nakon priznanja napokon mogla osnovati svoju diplomaciju i razvijati bilateralne i multilateralne odnose izravno, u skladu sa svojim državnim i nacionalnim interesima, hrvatski građani nakon priznanja napokon su mogli početi putovati s hrvatskim putovnicama, što je nedugo prije toga bilo nezamislivo”, ističe akademik Kusić
Dodaje kako se uvijek s ponosom trebamo sjećati 15. siječnja 1992. jer, kako naglašava, tek danas se otkrivaju detalji iz kojih doznajemo koliko je proces međunarodnog priznanja Hrvatske bio mukotrpan i neizvjestan, budući da većina zemalja, pogotovo velike sile, nisu bile sklone raspadu Jugoslavije, ili su bile sklone priznati Sloveniju, ali ne i Hrvatsku.
Treba se sjećati i osoba zaslužnih za priznanje Hrvatske, posebno pape Ivana Pavla II. koji je napravio presedan priznavši Republiku Hrvatsku među prvima, dva dana prije Europske zajednice, poslavši time jasnu poruku cijelom svijetu, podsjeća akademik Kusić.
Kaže kako zasluge pripadaju i Helmutu Kohlu i Hansu-Dietrichu Genscheru bez čije upornosti bi zemlje EZ-a teže priznale Hrvatsku, i to jednoglasno, kao i Robertu Badinteru, dopisnom članu HAZU, koji je bio na čelu arbitražne komisije Europske zajednice koja je presudila da Jugoslavija više ne postoji i preporučila međunarodno priznanje Hrvatske.
Međunarodno priznanje bilo znak da je Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu
Ne smije se zaboraviti niti doprinos Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i cijele hrvatske akademske zajednice koja je svojim kontaktima diljem svijeta širila istinu o pravednoj borbi hrvatskog naroda za slobodu i samostalnost, što je postupno dovelo do promjene stava međunarodnih čimbenika u korist priznanja Hrvatske, zaključuje akademik Kusić.
No, naglasio je, najzaslužniji za priznanje su ipak prije svega hrvatski narod i hrvatski branitelji u Domovinskom ratu, koji su 1991. obranili veći dio hrvatskog teritorija, uključujući i Zagreb kao glavni grad. Zasluge pripadaju i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu koji je uspješno vodio cijeli proces osamostaljenja Hrvatske.
Priznanje je bilo znak da je Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu i da samo treba pričekati povoljne okolnosti da oslobodi ili reintegrira svoje okupirane krajeve, dodao je akademik Kusić.
“Danas smo kao društvo često nezadovoljni i nestrpljivi te zaboravljamo da je 25 godina kratak period u životu jedne nacije. Sjećanje na ove događaje od prije četvrt stoljeća kad se odlučivalo o opstanku Hrvatske neka nam bude izvor optimizma, nade, pobjedničkog duha i vjere da ćemo postupno savladati sve teškoće s kojima se danas suočavamo i izgraditi modernu, naprednu i bolju Hrvatsku. Hrvatska je pobjednička zemlja koja zbog svojih prošlih i budućih naraštaja nema pravo na malodušnost”, zaključuje predsjednik HAZU Kusić u izjavi u povodu 25 godina međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU-a.
Tuđman: 15. siječnja 1992. zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog narod
Toga 15. siječnja 1992., kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih postrojba. Hrvatska je velik dio okupiranog područja oslobodila vojno-redarstvenom operacijom Olujom 1995., a na svoje državne granice izašla je po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Hrvatskog podunavlja godine u siječnju 1998. godine
Na dan međunarodnog priznanja, 15. siječnja, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u emotivnom je obraćanju naciji poručio: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – biti će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana”. Svojim je suradnicima rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države”.
Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Republiku Hrvatsku je prvi priznao Island, 19. prosinca 1991., a istog dana je Njemačka objavila priznanje koje je međutim trebalo stupiti na snagu 15. siječnja 1992. Vatikan je priznao Hrvatsku 13. siječnja, a San Marino 14. siječnja.
Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske zajednice, te još i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države. Nadnevak 15. siječnja se obilježava kao spomendan – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Na sjednici Glavne skupštine UN-a 22. svibnja 1992. godine Hrvatska je aklamacijom primljena u članstvo Ujedinjenih naroda.
Fenix-magazin
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u nedjelju ujutro je u povodu 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske položio vijence na Oltar domovine na Medvedgradu te na Mirogoju, istaknuvši zahvalnost svima koji su dali život za neovisnu i međunarodno priznatu Hrvatsku te prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu na vizionarskoj politici.
“Velika mi je čast bila danas položiti vijenac na Oltar domovine u spomen svih hrvatskih branitelja, svih koji su dali život za slobodu neovisne Hrvatske i međunarodno priznate Hrvatske. Zahvala i vizionarskoj državničkoj politici prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je u izrazito nepovoljnim i kompliciranim međunarodnim odnosima iznašao sa svojim suradnicima prije više od 25 godina pravi način da dođemo do međunarodog priznanja tadašnjih 12 članica Europske zajednice,” izjavio je premijer Plenković Hrvatskoj televiziji na Medvedgradu.
Rekao je kako i činjenica da se upravo taj trenutak obilježava kao Dan međunarodog priznanja potvrđuje da je Hrvatska uvijek težila europskim vrijednostima, standardima i onom dijelu svijeta i Europe kojoj pripada.
Nakon Medvedgrada, predsjednik Vlade te izaslanici predsjednice Republike i predsjednika Hrvatskoga sabora vijence su položili na Gradskom groblju Miorogoj kod spomenika „Glas hrvatske žrtve-Zid boli“, Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, grobu prvog hrvatskog predsjdnika Franje Tuđmana te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.
Premijer je zatim otišao u zagrebačku katedralu, gdje misu zahvalnicu u povodu obilježavajna jubileja predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a prisustvuje joj cijeli držvni vrh.
Fenix-magazin/IM/Hina
“Moja Domovina”, pjesma koja je otpjevana prije više od 25 godina, a koju su napisali Zrinko Tutić i Rajko Dujmić, a otpjevao Hrvatski Band Aid sastavljena je od brojnih hrvatskih glazbenika.
Jedna je od najpopularnijih domoljubnih pjesama, simbol Domovinskog rata 1991.
Nakon izvođenja pjesme u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 1992.godine, na oduševljenje svih iz publike je istrčao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i rukovao se s pjevačima.
HRT je koncert prenosio uživo, a taj je trenutak ostao kao trajan spomen na jedno vrijeme.
Fenix Magazin/MD
Zrakoplov njemačke kompanije Eurowings u nedjelju je hitno sletio u Kuvajt nakon dojave o podmetnutoj bombi, koja se pokazala lažnom, objavilo je kuvajtsko civilno zrakoplovstvo.
Zrakoplov niskotarifne kompanije koja pripada njemačkoj grupi Lufthansa prevozio je 299 putnika na liniji između grada Salalah u Omanu i Kölna u Njemačkoj, priopćilo je kuvajtstvo zrakoplovstvo.
Zrakoplov je sletio na zahtjev kapetana nakon čega je izvršena pretraga no eksploziv nije otkriven, kazao je glasnogovornik, čije je riječi prenijela kuvajtska službena agencija Kuna.
Fenix-magazin/IM/Hina