Svečano obilježena 23. obljetnica Hrvatske republike Herceg-Bosna
Izaslanstvo HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS BiH) svečano je položilo vijenac i zapalilo svijeću ispred spomenika hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru. Izaslanstvo je nazočilo i svečanom svetom misnom slavlju u crkvi sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici kod Gruda, a nakon mise položen je vijenac na grob prvog predsjednika HR HB Mate Bobana i na spomenik poginulim braniteljima, javlja portal Hercegovina.info
U dvorištu crkve sv. Stjepana Prvomučenika organizirana je javna tribina u organizaciji HR HB i Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, na kojoj se obratio i predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a i hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović.
Predsjednik Čović u svome izlaganju naglasio je značaj i važnost ove obljetnice i povijesnog trenutka te povijesne uloge onih koji su imali hrabrosti i mudrosti da utemelje Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu, a poslije HR-HB da na taj način zaštite hrvatski puk diljem Bosne i Hercegovine.
-Koliko god da smo se odmakli od početaka, jasno je da bez organiziranosti hrvatskog naroda u BiH, mi nećemo ostvariti ono što je naša trajna težnja, aposlutnu, ustavnu ali i svaku drugu, teritorijalnu i institucionalnu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda u BiH. Vrijeme u kome živimo je vrijeme iskušenja, ako samo analiziramo popis stanovništva koji je nedavno objavljen, vidjet će te da, gdje god nije bilo organiziranosti i djelovanja HR-HB u bilo kojem obliku, Hrvata više nema. Posljedice Domovinskog rata su takve, da mi danas moramo zbiti redove i stvoriti mogućnosti da naši mladi ne odlaze. Moramo stvoriti uvijete u naredne dvije godine da reorganizacijom BiH osiguramo sebi apsolutno jednaka prava, koja imaju i druga dva naroda u BiH. Pozivam sve one koji su se umorili na ovome putu traženja jednakopravnosti, da ne klonu duhom, nego da zajedno pod vodstvom HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora, ustraju. Bilo koje podjele neće nas dovesti nigdje, trebamo zbiti redove i ne tražiti neke nove mogućnosti i rješenja, jer smo ih već kroz oblik višestranačja i pokazali, još uvijek se trebamo okupiti oko jedne ideje, neka to bude ideja Hrvatske Republike Herceg Bosne”, zaključio je svoj govor dr. Dragan Čović.
Na tribini su govorili i Vlado Šoljić predsjednik Glavnog vijeća HZ HB i Željko Raguž ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH.
O Herceg-Bosni
Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, gospodarstvena i područna cjelina hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenoga 1991. godine. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine.
Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji.
Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: Bosne i Hercegovine, od kojih je sastavljena država Bosna i Hercegovina. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac i Ravno), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf – današnja općina Dobretići) i dijelovi Sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj – današnja općina Usora, dijelovi općine Teslić, Vareš i dijelovi općine Kakanj).
Pojam Herceg Bosne i danas je stožerni i politički aktualan u razrješenju zamršene društveno-političke situacije u BiH. Ma na koji način bio tretiran, pro – et contra – on će utjecati na budući državni ustroj BiH.
Fenix/IM/Hercegovina.info