“Oko 300 ljudi okupilo se je protekle nedjelje na 25. jubilarnom Hrvatskom kulturnom danu ili kiritofu u selu Jevišovka (Frielištof) u južnoj Moravskoj u Češkoj, među njima, već tradicionalno, i predstavnici gradišćanskih Hrvata iz Austrije, Slovačke i Mađarske”, rekao je za Večernji list kurator Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču Petar Tyran, koji je također nazočio svečanosti.
Istakao je kako su moravski Hrvati ugostili i predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti, a s hrvatske strane uz veleposlanicu u Češkoj Ines Troha Brdar na kiritofu su bili nazočni i viši stručni savjetnici u Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dubravka Severinski i Alen Matanić. Među gostima iz Hrvatske bili su i članovi Hrvatsko-češkog društva.
“Kiritof ili proštenje kako kažu gradišćanski Hrvati, počeo je već tradicionalno misnim slavljem predvođenim generalnim vikarom biskupije Brno mons. Jirijem Mikulašekom, mjesnim župnikom Jirijem Komarekom te župnikom Ratištofa u Gradišću Antonom Kolićem u crkvi svete Kunigunde, koja prve nedjelje u rujnu slavi godišnjicu posvete, tako da Hrvati iz nekadašnjeg Frielištofa zapravo slave svoj bivši župni blagdan i sveca zaštitnika”, napomenuo je Tyran, dodavši kako se misa služi na tri jezika, češkom, hrvatskom i njemačkom, budući da je to jezik moravskih Hrvata koji su nakon Drugog svjetskog rata izbjegli u Austriju.
Nakon mise povorka sa sudionicima kiritofa zaustavla se je kod dva hrvatska spomenika, najstarijeg podignutog 1934. godine u čast doseljenim moravskim Hrvatima i onog na mjesnom groblju na koji je upisano 120 prezimena Hrvata prognanih iz nekadašnjeg Frielištofa.
“Zanimljivo je bilo čuti i osvrt na povijest moravskih Hrvata koji su se doselili na ovo područje tijekom 16. stoljeća. Do sredine 20. stoljeća moravski su Hrvati sačuvali svoj nacionalni identitet samo u tri sela Jevišovka / Frielištof, Dobro Polje i Nova Prerava.
Od 1918. žive u odvojenim državama. U Frielištofu su živjeli zajedno s njemačkom manjinom, koja je nakon Drugog svjetskog rata protjerana iz tadašnje Čehoslovačke, a Hrvati su prisilno raseljeni u 118 sela na sjeveru Češke”, rekao je Tyran istaknuvši kako su se predstavnici hrvatske manjine ponovno počeli okupljati nakon 1989. godine, te su 1991. godine osnovali Udrugu građana hrvatske narodnosti.
“Od tada svake godine u Frielištofu prve nedjelje u rujnu slave Dan hrvatske kulture, uz misno slavlje, posjet groblju, te kulturni program”, dodao je predstavnik gradišćanskih Hrvata iz Beča, koji usko surađuju s moravskim Hrvatima. Napomenuo je kako su moravski Hrvati po podrijetlu i vremenu doseljavanja slični gradišćanskim Hrvatima.
“Asimilaciju moravskih Hrvata teško je zaustaviti, kao i svih drugih nacionalnih manjina, no nadu uvijek iznova bude mladi ljudi koji ipak pokazuju 
zanimanje za svoje korijene i pokušavaju na sve moguće načine očuvati hrvatski jezik, kulturu i identitet. Upravo njima treba dati potporu, jer je to u interesu cijelog hrvatskog korpusa”, zaključio je Tyran, pohvalivši predsjednika Udruge građana hrvatske narodnosti u Češkoj Jana Koprivu i dopredsjednicu Lenku Koprivovu za sjajnu organizaciju ove manifestacije.
Kulturni program ovogodišnjeg kiritofa obuhvaćao je kao i obično nezaboravno narodno veselje, uz hrvatsku narodnu glazbu, jelo i piće. Glazbeni okvir svečanosti dali su glazbeni sastavi iz Grbačieta u Slovačkoj, Benjamini iz Novoga Sela u Austriji, te sastav Palava i La Grande Bande iz Češke.
Fenix/Snježana Herek