Kandidatkinje za zaposlenje s imenima koje ne zvuči njemački ili kandidatkinje s fotografijama na kojima su umotane u maramu imaju mnogo manje izgleda da će biti pozvane na razgovor za zaposlenje nego kandidatkinje s njemačkim imenima, javlja njemački Spiegel Online u utorak, pozivajući se na jednu studiju Sveučilišta u Linzu i Instituta za budućnost rada.
“Rezultati naših ispitivanja ukazuju nedvosmisleno na, svjesnu ili nesvjesnu, diskriminaciju kandidatkinja s maramama ili stranog porijekla”, kaže voditeljica studije Doris Weichselbaumer sa Sveučilišta u Linzu.
Tijekom studije je poslano 1.500 fiktivnih molbi za zaposlenje. Sve fiktivne kandidatkinje su imale isti stupanj naobrazbe, rođene su u Njemačkoj i u Njemačkoj su završile školu. Također su se na svim molbama nalazile fotografije iste osobe.
U slučaju kada je kandidatkinja nosila izmišljeno njemačko ime “Sandra Bauer”, poziv na razgovor za zaposlenje je došao u 18,8 posto slučajeva.
Kandidatkinje s istom fotografijom i kvalifikacijama, ali s izmišljenim turskim imenom “Meryem Oeztuerk” dobile su poziv u 13,5 posto slučajeva.
Najgore su prošle fiktivne kandidatkinje koje su poslale fotografije s maramom. Njima je odgovorilo samo 4,2 posto kompanija kojima su se obratile za zaposlenje.
Iz studije nadalje proizlazi da je diskriminacija izraženija što je radno mjesto zahtjevnije.
“Problem diskriminacije žena stranog porijekla se često opravdava nižom kvalifikacijom ove društvene skupine. No muslimanke se, bez obzira na kvalifikaciju, rijetko uzimaju u obzir kao potencijalne kandidatkinje za vodeće pozicije”, proizlazi iz studije.
Prije dvije godine objavljena je jedna studija koja je pokazala kako se i muški kandidati za mjesta za izobrazbu u njemačkim tvrtkama suočavaju s poteškoćama povezanim s porijeklom.
Jedan od najvećih društvenih izazova u Njemačkoj u godinama koje slijede će biti integracija preko milijun izbjeglica u njemačko tržište rada.
Fenix/IM/Hina.hr