Njemačka vlada u srijedu je odobrila podizanje minimalne plaće za četiri posto od siječnja iduće godine, što bi bilo prvo podizanje minimalne plaće od njezina uvođenja prije gotovo dvije godine.
Minimalna plaća u Njemačkoj tako bi od 1. siječnja iduće godine trebala porasti na 8,84 eura po satu, s 8,50 eura po satu koliko je iznosila od uvođenja u siječnju 2015. godine.
Povećanje je preporučio odbor kojemu je povjerena zadaća da svake dvije godine analizira minimalnu plaću u najvećem europskom gospodarstvu. Osim toga, odbor se bavi razmatranjem rezultata pregovora o plaćama.
Njemačka je dugo bila među rijetkim zapadnim razvijenim zemljama koje nemaju propisanu minimalnu plaću. Konzervativni CDU kancelarke Angele Merkel tome se no njihov koalicijski partner SPD uvjetovao je ulazak u vladu nakon izbora 2013. godine, među ostalim, uvođenjem minimalne plaće.
Najveće europsko gospodarstvo nastoji potaknuti domaću potrošnju u okruženju slabog svjetskog gospodarstva i posrtanja njemačkog izvoza. Tako su prije gotovo dvije godine uveli institut minimalne plaće a i poticali su i pregovore sindikata i poslodavaca o podizanju plaća u pojedinim privrednim granama.
Veće su plaće zajedno s rekordnom zaposlenošću poduprle potrošnju njemačkih kućanstava u proteklim godinama.
Danas objavljeno istraživanje instituta GfK pokazalo je ipak da je povjerenje potrošača za studeni kliznulo na najnižu razinu od travnja, pritisnuto prigušenom sklonošću kućanstva za kupnju. Odgovarajući GfK-ov indeks za studeni skliznuo je tako na 9,7 bodova, s listopadskih 10 bodova.
“Slabljenje potrošačkog raspoloženja u Njemačkoj nije primarno izazvano domaćim trendovima, poput zapošljavanja i razine dohotka. Prije je posljedica otežanog vanjskotrgovinskog okruženja”, kazao je GfK-ov istraživač Rolf Buerkl.
U GfK očekuju da će osobna potrošnja ove godine porasti oko dva posto, otprilike isto kao i u 2015.
“S obzirom na izuzetno stabilno tržište rada i solidne dohotke izgledno je da će domaća potražnja i u budućnosti biti važan oslonac ekonomskih trendova u Njemačkoj”, istaknuo je Buerkl.
Tako kućanstva po Buerklu i dalje pokazuju “naglašeni optimizam u pogledu dohotka”. Ipak, potrošači pretpostavljaju da se razdoblje niskih cijena nafte, koje su bile uteg inflaciji, bliži kraju, što znači da će se vjerojatno istopiti i povećanje realnog dohotka kućanstava povezano s niskim cijenama energije, tumači on rezultate istraživanja.
Fenix-magazin/IM/Hina