Hrvatska je u 2015. godini bila u skupini zemalja Europske unije (EU) s viškom u inozemnim doznakama, koji je dosegnuo 741 milijun eura, dok je EU u cjelini zabilježio manjak u osobnim transferima građana od 20,4 milijardi eura, pokazalo je u petak izvješće Eurostata,
Iz EU-a u 2015. godini poslano je novčanih doznaka u ukupnom iznosu 31,3 milijarde eura, nasuprot 29,9 milijardi eura u 2014. godini, pokazalo je izvješće statističkog ureda EU-a.
U istoj je godini u EU pristiglo inozemnih doznaka u iznosu nešto manjem od 11 milijardi eura, što znači da je EU s ostatkom svijeta zabilježio minus od 20,4 milijardi eura po pitanju doznaka.
Većinu osobnih transfera čine doznake migranata koji novac šalju u svoje matične zemlje, napominje se u izvješću.
Hrvatska u 13 zemalja s viškom u osobnim transferima
U 2015. u Hrvatsku je pristiglo 959 milijuna eura inozemnih doznaka, dok je iz Hrvatske u druge zemlje poslan iznos od 218 milijuna eura. Iz toga proizlazi da je Hrvatska zabilježila višak od 741 milijun eura, pokazali su izračuni Eurostata.
Od pristiglih doznaka u Hrvatsku, iznos od 512 milijuna eura uplaćen je iz zemalja članica EU, dok je preostalih 446 milijuna stiglo iz zemalja izvan EU-a. Od ukupnih doznaka poslanih iz Hrvatske, u druge je članice EU-a poslano 97 milijuna, a 121 milijun eura je otišao u zemlje izvan EU-a.
Hrvatska se po visini suficita u doznakama našla uz bok Litvi, koja je zabilježila suficit od 692 milijuna. Najmanji višak u doznakama zabilježila je Slovenija, od dva milijuna eura.
U Poljskoj najveći suficit, u Francuskoj najveći deficit
Među zemljama članicama čijim podacima raspolažu u Eurostatu, najveći odljev osobnih transfera zabilježila je Francuska, u iznosu od gotovo 10 milijardi eura. Slijedi Velika Britanija, s odljevom tih transfera od 7,7 milijardi eura, Italija, sa 6,4 milijardi eura i Španjolska sa 6,2 milijarde eura (iznos se odnosi samo na doznake radnika).
Nasuprot njima, najveći priljev tih doznaka zabilježen je u Portugalu, u iznosu od 3,3 milijarde eura, koji se odnosi samo na doznake radnika. U stopu ju slijedi Poljska, s 3,2 milijarde eura, pa Velika Britanija, s 2,7 milijardi, te Rumunjska i Italija, s iznosima od po 2,2 milijarde eura.
Iz toga proizlazi da je najveći suficit u osobnim transferima u 2015. godini zabilježen u Poljskoj, od gotovo tri milijarde eura. Slijede Portugal i Rumunjska, koje su bile u plusu za 2,8 milijardi odnosno 1,7 milijardi eura.
S obzirom na broj stanovnika, ispada da u Hrvatsku, nakon Portugala, stigne više inozemnih uplata po glavi stanovnika.
Francuska je imala daleko najveći deficit, od 9,5 milijardi eura. Slijedi Velika Britanija, s pet milijardi, Italija, sa 4,2 milijarde i Njemačka s 3,5 milijarde eura.
Luksemburg prednjači po udjelu doznaka iz EU-a, Slovenija po odljevu u zemlje izvan EU-a
U 2015. godini najveći udio u priljevu doznaka iz drugih članica EU u ukupnim primljenim doznakama zabilježio je Luksemburg, u visini 99 posto. U stopu ga prati Slovačka, s 98 posto, a slijede Mađarska, s 95 posto, i Poljska, s 89 posto.
U Hrvatskoj u ukupnom iznosu pristiglih doznaka u 2015. nešto više od polovine, odnosno oko 53 posto, čine doznake iz drugih članica EU-a. Ostatak čine one iz zemalja izvan EU-a.
S druge strane, najveći udio u priljevu doznaka iz zemalja izvan EU-a zabilježila je Francuska, oko tri četvrtine ili 74 posto. Slijede Belgija i Italija, u kojima dvije trećine doznaka stiže iz zemalja izvan EU-a.
Najveći udio u odljevu doznaka u zemlje EU-a imaju Slovačka, od 93 posto, Luksemburg 92 posto i Irska, 79 posto.
Najvećim udjelom po odljevu doznaka u zemlje izvan EU-a prednjači Slovenija, s 86 posto. Slijede Portugal, s 83 posto, Grčka, sa 79 posto, Francuska sa 74 i Italija sa 73 posto.
U Hrvatskoj na doznake koje su upućene u zemlje izvan EU-a otpada nešto više od polovine iznosa ili 55 posto ukupnog odljeva osobnih transfera.
Fenix/SIM/Hina