„Ne postoji nikakva trgovina između Europske komisije i Hrvatske vezano uz spor oko Terana i onaj koji tvrdi suprotno ne razumije politiku i funkcioniranje europskih institucija“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir prilikom razgovora sa slovenskim novinarima na kojem je sudjelovala na poziv svoje slovenske kolegice Patricije Šulin u utorak, 17.siječnja u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Novinare su zanimala razmišljanja zastupnica o najaktualnijim temama poput izbora predsjednika Europskog parlamenta i Brexita, a hrvatsku zastupnicu Petir slovenski novinari posebno su pitali što misli o slučaju Terana i je li točno da između Europske komisije i Hrvatske postoji trgovina, što je zastupnica odlučno odbacila. Petir je rekla da zadnja riječ Komisije još nije donesena, no da vjeruje da će Komisija pomno razmotriti sve argumente koje su dostavile obje strane i donijeti najbolju moguću odluku. Dodala je da je Hrvatska predložila i kompromisno rješenje, no da njoj kao zastupnici nije dostupna informacija kako će se Komisija odrediti prema tom prijedlogu.
Naglasila je kako je u više navrata, a zbog različitih hrvatskih proizvoda koji su u postupku zaštite izvornosti geografskog podrijetla, kontaktirala Europsku komisiju koja je uvijek spremno dala informaciju o fazi u kojoj se određeni postupak nalazi, ali bez ulaženja u detalje predmeta o kojem odlučuju, uvijek napominjući kako u donošenju svojih odluka striktno poštuju propisane procedure i snagu argumenata koje države članice dostavljaju svojim podnescima.
„Teran je sorta registrirana pri Međunarodnoj organizaciji za lozu i vino u Parizu i od strane Italije i od strane Hrvatske“, rekla je Petir odgovarajući na pitanje novinara. Sukladno tome pojašnjava Petir, a prema standardizaciji navedene međuvladine organizacije koja se koristi za nazivanje vina, nije opravdano da ono što je na svjetskoj razini registrirano kao sorta, Slovenija automatizmom koristiti kao ime i da pri tome priječi drugima korištenje tog imena u plasiranju njihovih proizvoda na tržište. I Hrvatska i Slovenija i Italija članice su te međuvladine organizacije. Korištenje naziva sorte koja je identična nazivu zaštićene oznake izvornosti za vino omogućeno je EU pravilima pod ograničenim uvjetima i ta se praksa koristi u svim EU zemljama koje proizvode vino. To znači da se može u potpunosti zaštiti geografsko podrijetlo i tehnologija proizvodnje, ali ne i naziv sorte koja uspijeva i u drugim zemljama u mjeri da se druge ograničava u korištenju toga naziva.
„Moram spomenuti i kako su me naši vinari izvijestili da Slovenci svoj Teran ne rade od sorte teran, nego od sorte refoška na Krasu. Hrvatski enolozi ističu da su DNK analize pokazale da su refošk i teran dvije potpuno različite sorte grožđa“, rekla je Petir. Dodala je i da to nije jedini slučaj u kojem je Slovenija uložila prigovor i da sličan problem postoji i s „Varaždinskim zeljem“, no kako je Petir istaknula, svima je poznato da je Varaždin u Hrvatskoj, dajući do znanja time da slovenske prigovore ne smatra opravdanima.
Fenix-magazin