Glavni grad Savezne Republike Njemačke Berlin smjestio se na dvije rijeke, Havel i Spree. Na samom istoku zemlje, s nešto manje od 3 i pol milijuna stanovnika, Berlin spada među najmnogoljudnije gradove Europe.
Berlinski zid
Sagrađen 1961. godine kako bi odvojio Istočni od Zapadnog Berlina i spriječio iseljavanje ljudi, Berlinski zid podsjetnik je na teška vremena i Hladni rat. Kao pravo oličenje Hladnog rata i sukoba Istoka i Zapada, Berlinski zid predstavljao je granicu između ova dva svijeta. Razdvojene su obitelji, a brojni ljudi izgubili su svoje živote u želji da prijeđu na drugu stranu ovog masivnog diva. Više od 140 kilometara dijelilo je grad, postojali su dupli zidovi (u prosjeku visoki oko 3 metra) između kojih je bila „linija smrti“ na kojoj su čuvari pratili svaki šum, pokret pa čak i tragove cipela. Berlinski zid koji neki još nazivaju i „Zid srama“ srušen je 28 godina kasnije, točnije 9. studenog 1989. što je u većoj mjeri označilo kraj komunističke ideologije u Europi. Iako je zid srušen, uspomena na to bolno vrijeme i dalje je živa, a u gradu postoji i Memorijalni centar te grafitima oslikani ostaci zida, piše Wish.hr.
Checkpoint Charlie
Najpoznatiji „granični prijelaz“ iz Istočnog u Zapadni Berlin bio je upravo Checkpoint Charlie. Bilo da se prelazilo autom ili pješice, ovaj je prijelaz ulijevao strah u kosti. Rušenjem zida ovo je mjesto postalo prava turistička atrakcija.
Brandenburška vrata
Gotovo da i nema osobe koja ugledavši Brandenburška vrata na televizijskom ekranu ne zna da se radi o Berlinu. Ovaj simbol Berlina jedan je od nekadašnjih ulaza u grad, odnosno u Prusko kraljevstvo. Napravljena po uzoru na ulazna vrata na atenskoj Akropoli, Brandenburška vrata sastoje se od 12 stupova u dorskom stilu s kvadrigom (četiri upregnuta konja) i božicom Viktorijom na vrhu. Upravo kod Brandenburških vrata svake se godine održava novogodišnja proslava sa spektakularnim vatrometom.
Unter den Linden
Velebna Brandenburška vrata vode ravno na najpoznatiju berlinsku ulicu Unter den Linden (slobodni prijevod bio bi „Pod lipama“) na kojoj se nalaze brojne berlinske znamenitosti. Samo neke od njih su Nacionalna opera, Njemački povijesni muzej, brojna veleposlanstva, Nacionalna knjižnica, Reichstag i brojne druge znamenitost.
Reichstag
Malo sjevernije od Brandenburških vrata nalazi se Reichstag, sjedište Parlamenta, ali i vidikovac koji ostavlja bez daha. Ova građevina izgrađena je u 19. stoljeću prema projektu arhitekta Paula Wallota, a nakon pretrpljenog požara i obnove, rekonstrukcija je završena prije nešto manje od dvadesetak godina prema ideji arhitekta Normana Fostera. Staklena kupola na samom vrhu zgrade izvrstan je spoj tradicionalne i suvremene arhitekture te pruža nezaboravan pogled na grad Berlin.
Muzeji
Osim po bogatoj povijesti, Berlin je poznat i po brojnim muzejima. Samo neki od njih su Muzej europske kulture, Muzej Bauhaus i Židovski muzej, a ovdje se može pronaći i Muzejski otok (nalazi na UNESCO – voj listi svjetske kulturne baštine), a obuhvaća 5 muzeja: Stara nacionalna galerija, Stari muzej, Novi muzej, Pergamon muzej te Bode muzej. Koji god muzej odlučili posjetiti, zaista nećete pogriješiti jer Berlin je grad bogate povijesti koja se savršeno nadopunjuje s modernim elementima.
KORISNE INFORMACIJE:
Službeni jezik: njemački
Religija: kršćanstvo – protestantizam
Valuta: euro (EUR)
Viza: nije potrebna
Kako putovati: zbog velike udaljenosti (od Zagreba do Berlina ima nešto više od 1000 kilometara) najbolja je opcija putovanje zrakoplovom (aerodromi Tegel i Schönefeld), opcija vlakom (direktne željezničke linije), autobusom (redovit i organizirani prijevoz) ili automobilom (nema ograničenja brzine, potrebne vinjete)
Kada putovati: kasno proljeće – rana jesen
Hoteli: H2 Hotel Berlin – Alexanderplatz ili The Circus Hotel
Restorani: Hugos, jedan od najboljih berlinskih restorana ili Marjellchen s tradicionalnom njemačkom kuhinjom i prihvatljivijim cijenama.
Fenix-magazin/IM/Wish.hr