Stupanje na snagu nove uredbe koja propisuje kontrolu svih putnika na schengenskim granicama zatekla je hrvatsku i slovensku graničnu policiju i izazvala velike zastoje, no najgore tek dolazi.
„Ovako je bilo u Jugoslaviji prije 35 godina! Ovo je i gore od stare Jugoslavije!”, bjesnio je u petak ujutro Klaus Neuss iz Würzburga u Bavarskoj, vlasnik autobusa koji već 40 godina dovodi njemačke turiste na hrvatski Jadran. S punim autobusom putnika Neuss je zapeo na hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu Rupa. Tog je dana stupila na snagu nova uredba koja propisuje detaljnu i striktnu kontrolu svih putnika na schengenskim granicama, pa i državljana Europske unije, a ne samo putnika iz trećih zemalja, kao dosad.
„Ovo je čista glupost, ako mene pitate. Čekamo ovdje već sat vremena, i to bez ikakvog razumnog razloga. Pa zar i mi i vi nismo zajedno u Europskoj uniji”, očajavao je Neuss, koji ni svoje putnike, sudeći po njihovim ljutitim licima, nije ni pokušao uvjeriti u opravdanost novih rigoroznih kontrola na prijelazu koji su dosad prolazili praktično bez zaustavljanja, piše DW.
Turisti u autobusima – najveće žrtve
Europski turisti koji autobusima dolaze u Hrvatsku spadaju među najveće žrtve nove uredbe, koja je vratila strogu granicu na hrvatsku granicu sa Slovenijom i Mađarskom. Putnici iz svakog autobusa, koji su dosad prelazili granicu bez posebnih provjera, sada moraju izaći i pokazati svoje putovnice ili osobne iskaznice na šalteru slovenske granične policije, i to radi trostruke kontrole. Granični policajci, naime, provjeravaju dokumente svakog putnika u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), kao i u Interpolovoj i nacionalnoj bazi podataka, dok hrvatski policajci na istim graničnim prijelazima provjeravaju putnike kroz dvije baze podataka: nacionalnu MUP-ovu i Interpolovu bazu podataka. A kako detaljna provjera svakog putnika traje, na granici se stvorila kilometarska kolona autobusa i automobila.
Dakako da je ponovna uspostava tvrde granice s rigoroznim kontrolama razočarala i putnike iz Hrvatske, koji su se već navikli na ležeran prelazak granice. „Dosad smo granicu prelazili tako da su nam policajci samo mahnuli da možemo proći dalje, bez pregledavanja dokumenata”, kazao je jedan razočarani Riječanin, koji se, bijesan, nije želio predstaviti. Slovenac Bojan Gale iz Izole, kojemu je zbog zastoja na granici propalo jedrenje u Opatiji, uvjeren je pak da će nova pravila na granici uništiti hrvatski turizam.
Hrvatski neuspjeh
Hrvatska se u Bruxellesu nije uspjela izboriti da se sustavne kontrole provode samo na njezinim istočnim granicama. Iako članica EU od srpnja 2013. godine, Hrvatska još nije dio schengenskog prostora – niti će u skorije vrijeme to postati – tako da su se strože kontrole vratile na postojeću schengensku granicu, a to je hrvatska granica sa Slovenijom.
Nova schengenska pravila uvedena su zbog opasnosti od boraca Islamske države koji se, s putovnicama EU, vraćaju u Europu iz Sirije. Austrijanka Waltraud Stender, međutim, nije imala previše razumijevanja za takvo objašnjenje. „Ma kakvi teroristi, ovo će samo stvoriti kilometarske kolone i višesatna čekanja”, kazala nam je ova putnica, koja posjeduje kuću u Lovranu i skoro svakog vikenda putuje u Hrvatsku. No, ubuduće će morati dobro razmisliti koliko joj se to isplati, s obzirom na višesatna čekanja na granici.
Na obližnjem prijelazu Pasjak, na cesti prema Trstu, schengenska je uredba zatekla stotine Talijana koji su zbog višesatnog zastoja kasnili na zakazane termine u stomatološkim ordinacijama u Rijeci i na Kvarneru. Brojni stranci, a najviše Talijani, redovito koriste usluge kvarnerskih stomatologa, zbog cijena koje su znatno povoljnije nego u njihovim zemljama.
Gužve na Pasjaku rezultat su i činjenice da talijanski državljani nemaju elektronske isprave. Provjeru njihovih dokumenata zato nije moguće obaviti skeniranjem, nego samo ručnim upisivanjem podataka, što traje dulje i dodatno usporava promet. Tako se provjera jednog putnika, koja inače traje oko 20 sekundi, produljuje, što dodatno opterećuje ionako opterećene policijske službenike. Granični prijelaz Pasjak, prema slovenskim podacima, godišnje bilježi oko pet milijuna putnika. Dosad je policija kontrolirala samo 10 posto putnika, a odsad će morati provjeravati sve putnike.
Slovenski policajci ne popuštaju
Slovenska policija pritom inzistira na striktnoj provedbi uredbe i ne pomišlja na korištenje iznimke koju predviđa schengenska novela, koja dopušta odustajanje od striktne primjene uredbe u slučajevima kada dođe do velikih zastoja. Kako nam je objasnio Gorazd Žnidarič, zapovjednik slovenske granične policije na prijelazu Starod/Pasjak, slovenska strana predviđa djelomično odustajanje od stroge kontrole putnika isključivo u slučaju najvećih gužvi, kakve se, primjerice, očekuju sljedećeg vikenda, uoči Uskrsa. No, i u tom slučaju odustajanje od detaljne provjere odnosit će se samo one putnike koji napuštaju Sloveniju, a ne i na one koji u nju ulaze.
Prometni stručnjak Željko Marušić kazao je za DW da je nova europska uredba i slovensku i hrvatsku stranu zatekla potpuno nepripremljene. „Valja hitno povećati kapacitete graničnih prijelaza i povećati broj prometnih traka i kabina, jer će u protivnom vrlo brzo, već za Uskrs, a pogotovo početkom ljeta, nastupiti potpuni kaos“, upozorava Marušić.
Fenix-magazin/IM/Deutsche Welle