Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Miro Kovač u četvrtak i petak boravi u službenoj posjeti Republici Austriji.
Prije današnjeg sastanka u Beču, gdje će sa svojim kolegom i domaćinom Sebastianom Kurzom prvenstveno razgovarati o bilateralnim odnosima dviju zemalja, jačanju srednjoeuropske komponente u hrvatskoj vanjskoj politici te o i dalje aktualnoj migrantskoj i izbjegličkoj krizi, šef hrvatske diplomacije je u četvrtak poslijepodne posjetio austrijsku pokrajinu Gradišće.
U pokrajinskom glavnom gradu Željeznom ( Eisenstadtu) sastao sa zemaljskim poglavarom Gradišća Hansom Niesselom, predsjednikom gradišćanskog zemaljskog sabora Christianom Illeditsem, biskupom Željezanske biskupije, monsinjorem Egidijem Živkovićem te navečer s predstavnicima
gradišćanskih Hrvata iz Gradišća i Beča.
Nakon sastanaka s Niesselom, ministar Kovač je dao izjave hrvatskim i austrijskim novinarima. Na zamolbu da komentira presudu Haaškog suda Vojislavu Šešelju, Kovač je rekao: „Ovakva je presuda nagrada, bianko ček z a sve one u svijetu koji huškaju na rat i pozivaju na etničko čišćenje, koji nasilno žele mijenjati međunarodno priznate granice. Ova je presuda udar na međunarodno pravni poredak, poslije Drugog svjetskog rata“.
Pobrojavši teme razgovora s zemaljskim poglavarom Gradišća, Kovač je sastanak ocijenio „jako pozitivnim“, napomenuvši da su razgovarali o uspješnim austrijskim iskustvima na području dualnog obrazovanja, obnovljive energije, korištenja fondova EU-a i gospodarstva općenito, te mogućnostima suradnje pokrajine Gradišće s Hrvatskom i hrvatskim Županijama.
Na sastanaku s predstavnicima hrvatsko-gradišćanskih udruga, od kojih je Hrvatsko kulturno društvo u Željeznom najveća i najstarija hrvatska udruga u Austriji, brojni prijedlozi, pitanja i zamolbe potvrda su velikog zanimanja gradišćanskih Hrvata u Austriji, za još tješnju suradnju ove hrvatske nacionalne manjine, koja već gotovo pet stoljeća čuva i njeguje svoje običaje, kulturu i gradišćansko hrvatski jezik, s pradomovinom Hrvatskom.
Središnja tema rasprave, između ostalog, bio je članak 7 Državnog ugovora iz 1955. godine koji, iako nije u potpunosti ispunjen, gradišćanskim Hrvatima, jednoj od šest austrijskih autohtonih manjina, jamči dvojezičnu nastavu i topografske natpise naselja, hrvatski kao službeni jezik te vlastite udruge i medije.
O problemima , prijedlozima i planovima gradišćanskih Hrvata, više u tiskanom izdanju Fenixa
Fenix/Snježana Herek