Malo je seminarista i znanstvenika koji se kao agilni čelnici Hrvatske akademske zajednice (HAZ) u Austriji, ravnateljica Anamarija Manestar i predsjednici Igor Lacković i Marijan Kalapurić mogu pohvaliti izlaskom dvije vrijedne znanstvene publikacije u samo šest mjeseci.
Riječ je o knjizi „Hrvati na Bečkom sveučilištu“ i trojezičnom zborniku radova „Periodicum 2015“, predstavljenim u četvrtak navečer u prostorijama HAZ-a u Beču.
Prva, a djelomično i druga publikacija rezultat su međunarodnog stručno-znanstvenog simpozija „Hrvati na Bečkom sveučilištu“, održanog u listopadu prošle godine u povodu obilježavanja 650. obljetnice od osnutka Bečkog sveučilišta, koji je HAZ uspješno realizirao u suradnji s Hrvatskim povijesnim institutom u Beču i Zagrebu.
O predstavljenim znanstvenim djelima govorili su akademik Josip Bratulić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, prof. Alojz Jembrih sa zagrebačkog Sveučilišta, mr. Anamarija Manestar i dr. Josip Seršić iz Hrvatske akademske zajednice u Austriji i akademik Nikola Benčić, znanstvenik i član HAZU Zagreb.
Nazočne, među kojima je bilo i mnogo uglednih uzvanika i znanstvenika iz Hrvatske, uvodno su pozdravili hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, dr. Zdenka Weber, opunomoćena ministrica za kulturu u Veleposlanstvu RH u Austriji koja je bila i voditeljica promocije, Biserka Lukan iz Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mr. Marin Knezović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, akademik Josip Bratulić i predsjednici HAZ-a Igor Lacković i Marijan Kalapurić.
Skupu je, između ostalih, bio nazočan i predstojnik Instituta za slavistiku Bečkog sveučilišta prof. dr. Vladimir Biti i Ivana Rora, voditeljica marketinga HMI-a. „Kao izaslanica hrvatske predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović i kao veleposlanica RH u Austriji prenosim čestitke Hrvatskoj 
akademskoj zajednici na ovim vrijednim izdanjima koja govore o hrvatskoj znanosti, povijesti i kulturi.
Ona su također uvod u slijedeću, 2017. godinu koja će ovdje u Austriji biti godina hrvatske kulture, što je dogovoreno s austrijskim ministrom za Europu, integraciju i vanjske poslove Kurzom prilikom nedavnog posjeta hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Kovača Beču“, rekla je veleposlanica Cvjetković.
Pozvala je sve Hrvate da se uključe u ovaj za Hrvatsku važan promocijski projekt. Izvijestila je da će 20. svibnja ove godine biti održana Osnivačka skupština Austrijskog društva za kroatistiku. U emotivnom i znalački sastavljenom govoru Biserka Lukan iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH, istaknula je značaj očuvanja i njegovanja hrvatske kulturne i jezične posebnosti izvan hrvatskih granica.
Prenijevši pozdrave novog ravnatelja Državnog ureda Zvonka Milasa pozvala je sve iseljene Hrvate u Austriji, uključujući gradišćanske Hrvate na „još tješnju suradnju“. Napomenula je kako su iseljeni Hrvati „hrvatski veleposlanici i lobisti“ u domicilnim zemljama.
Pozvala je hrvatske iseljenika da se vrate u Domovinu. U svom osvrtu na Hrvate na Bečkom sveučilištu ravnatelj HMI Marin Knezović govorio je o intelektualnoj gladi Hrvata za novim znanjima i upoznavanjem drugih naroda i kultura kroz stoljeća i Beču i njegovom Sveučilištu kao jednoj od bitnih točaka hrvatskih interesa. „Zato je ova knjiga koja se je pojavila, toliko važna i dragocjena, iako je tek zagrebla tu temu“, naglasio je Knezović, dodavši kako se nada i drugim doprinosima valorizaciji Beča kao središta europskog znanja, a unutar kojeg hrvatski doprinos „igra važnu ulogu“.
Pozdravivši nazočne u ime predsjednika HAZU-a Zvonka Kusića, akademik Bratulić je rekao kako je zabilježena prisutnost Hrvata na Bečkom sveučilištu od samog njegovog osnutka 1365. godine.
Istakao je kako su simpozij i potom u „optimalnom“ vremenu izašle publikacije s radovima sudionika pokazali koliko je Bečko sveučilište u 650 godina svoga postojanja i djelovanja bilo važno za razvoj hrvatske znanstvene misli i koliko je pomoglo da se odgoje Hrvati koji su u domovini preuzeli odgovornu službu kao profesori, državni službenici, odgojitelji, biskupi i kanonici.
Zahvalivši HAZ-u na realizaciji vrijednih znanstvenih i povijesnih izdanja, rekao je kako je to „samo početak i da očekuje daljnja istraživanja na tom području“. Predsjednici HAZ-a Lacković i Kalapurić zahvalili su svim autorima znanstvenih radova i Senatu HAZ-a koji su doprinijeli da knjige „Hrvati na Bečkom sveučilištu“ i „Periodicum 2015“ ugledaju svjetlo dana.
„Neka ova izdanja budu put vodilja generacijama koje dolaze da se upornošću, snagom i zajedništvom sve može postići, ma gdje god se hrvatski čovjek 
nalazio“, rekao je Lacković. Ravnateljica HAZ-a Manestar je rekla kako joj nije bilo jednostavno prikupiti i inače nedostatnu građu o hrvatskim akademičarkama, studenticama Bečkog sveučilišta i visokih škola koje su završile studij u 19. i 20 stoljeću, a u Domovini nastavile rad na polju obrazovanja, glazbe i likovne umjetnosti.
„Na samom simpoziju, koji je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i hrvatskog Veleposlanstva u Austriji, usudila bi se reći, došli smo i do nekih novih znanstvenih saznanja“, istakla je, dodajući kako je posebnost edicije da je svaki predavač obradio samo jedan segment bogate hrvatske povijesti. Dodala je kako je središnji cilj bio „promovirati teoretska istraživanja iz područja hrvatske povijesti unutar slavističkog, europskog i svjetskog konteksta“.
Za zbornik radova „Periodicum 2015“ je rekla da je u prvom dijelu rezultat simpozija „Hrvati na Bečkom sveučilištu“, dok se drugi dio odnosi na interdisciplinarne radove HAZ-ovih članova, istraživača iz cijelog svijeta, po čemu je Zbornik poseban u svjetskim razmjerima.
Svoje izlaganje zaključila je riječima: „Riječi lete, zapisi ostaju!“ Prof. Jembrih na bečkoj se je promociji osvrnuo na povijest Hrvatskog kolegija u Beču, te govorio o istaknutijim studentima, poslije vjerskim i prosvjetnim piscima, a dr. Seršić iz HAZ-a u Beču izvijestio je o Hrvatima na Bečkom sveučilištu u 14. i 15. stoljeću i fundacionalnim ispravama koje potvrđuju ne samo nazočnost nego i obnašanje visokih profesorskih, biskupskih i drugih dužnosti Hrvata u tadašnjem Beču.
Akademik Benčić zaključio je promociju knjiga iscrpnim saznanjima o gradišćanskim Hrvatima na Bečkom sveučilištu, nekada i danas. Nazočnima su se obratile i dobitnice nagrade HAZ-a, dr. Sabina Hodžić, docentica na Katedri za javne financije Sveučilišta u Rijeci, fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, dr. Emira Bečić, znanstvena suradnica iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, te pozdravnim pismom dr. Frančeska Liebmann, znanstvenica iz Štajerske, rodom iz Čapljine. Glazbeni okvir promociji dali su višestruko nagrađivana flautistica Nika Bauman, te Mišo Bijukić i Krunoslav Ringsmundh (vokal i gitara).
Fenix/Snježana Herek
