Dr. Marin Sopta, predsjednik Programsko-organizacijskog odbora 2. Hrvatskog iseljeničkog kongresa koji će se u srpnju održati u Šibeniku je za Novilist.hr govorio o tome bi li hrvatsko iseljeništvo bilo voljno otkupiti hrvatske države obveznice.
Istaknuo je kako je teorijski to dobra ideja, no u ovom trenutku prije mu se čini kao nemoguća misija, i to iz nekoliko razloga.
– Prvi i glavni razlog je da je među hrvatskim iseljenicima izgubljeno povjerenje u državnu politiku koja se vodi prema njima. Ta je politika antiiseljenička, temelji se samo na deklarativnoj retorici, i tu bi moralo doći do velikog zaokreta. Pozitivno su primjerice odjeknule poruke predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, no sada je na institucijama da se pokrenu. Međutim, 2016. nije dosta samo govoriti, vratite se, tu je vaš dom, more, sunce, i slično. Došlo je do velikih promjena u hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u odnosu na 90-te. Prije svega, došlo je do smjene generacija, a drugo, Hrvatska nikad nije išla sa sustavnom politikom prema iseljenicima, izuzev zakona koji je donesen, no to je tek pravni akt, dok je realnost nešto sasvim drugo, ističe Sopta, spominjući inicijativu iz 90-ih kada je grupa investitora, hrvatskih iseljenika iz Njemačke, htjela investirati u Inu, no određeni lobiji to su tada odbili.
Hrvatskoj trebaju novi krediti da njima zatvori stare, ali i da pokrije tekuće dugove. To će se riješiti novim izdanjima obveznica, a prva, inozemna, najavljena je uskoro, u visini milijardu eura. Svojevremeno se govorilo o izdanju tzv. narodnih obveznica gdje bi u državne vrijednosne papire uložili građani. Ta se opcija više ne spominje, no iz svijeta stiže vijest koja bi mogla dati ideju našem ministru financija, a to su tzv. obveznice za dijasporu čije tržište sve više raste.
Više na: Novilist.hr