Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj je poslao otvoreno pismo u kojem iskazuju zabrinutost zbog odluke Haškog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i takvim utvrđivanjem pravednosti za ratne događaje u BiH.

Pismo prenosimo u cijelosti:

Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj (HSKNJ) krovna je udruga koja se na saveznoj razini Njemačke zauzima za interese cca 400 000 ljudi sa hrvatskim korijenima.

Činimo petu najbrojniju useljeničku skupinu u Njemačkoj, s primarnom zadaćom uspješne integracije Hrvata u njemačko društvo, a djelujemo i na globalnoj razini u 30 zemalja svijeta, te smo i član vijeća UN-a za nevladine udruge („NGO member of UN“).

HSKNJ zauzima se za jačanje njemačko-hrvatskih odnosa na političkom, društvenom, kulturnom i gospodarskom području, te nastojimo dati svoj doprinos u globalnim društvenim kretanjima, ljudskoj jednakosti, pravednosti i toleranciji.

Razlog našeg obraćanja je odluka Haškog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) da se bosanskohercegovačkim Hrvatima produžava vrijeme već utvrđenog žalbenog postupka, a time i konačna presuda.

Vrlo smo zabrinuti zbog ovakvog pristupa koji postaje praksa u postupku samo s jednom od tri strane iz BiH, hrvatskim optuženicima na ICTY.

Stoga smo slobodni, iznijeti Vam naša saznanja i izraziti duboku zabrinutost ovakvim utvrđivanjem pravednosti za ratne događaje u BiH.
U oružanim sukobima u BiH (1991.-1995.) sudjelovale su tri nacionalne strane (tri naroda; Bošnjaci, Srbi i Hrvati) s vlastitim političkim strukturama, oružanim snagama i organizacijom vlasti na teritorijima pod njihovim nadzorom.

Glavni oružani sukobi vođeni su između Vojske Republike Srpske (Srbi), s jedne i Armije RBiH (Bošnjaci) i Hrvatskog vijeća obrane (Hrvati) s druge strane, što je uz visok stupanj inkorporiranosti susjednih država i stranog čimbenika činilo temelj građanskog rata u BiH.

U prvoj fazi rata u BiH tadašnji vršitelj dužnosti državnog tajnika Lorens Iglberger bez ikakvih ograda jasno je stavio do znanja da je cilj politike SAD u BiH dobivanje bodova u islamskom svijetu te pobijanje optužbi o „antimuslimanskim predrasudama“ američke politike na Bliskom istoku (MacNeil/Lehrer PBS NewHour, 6. 10. 1992.).

Sustavno prikazivanje bosanskohercegovačkih muslimana (Bošnjaka) kao nevinih žrtava u obrani multikulturne tolerancije koje je u okviru takve američke politike uslijedilo u američkim i zapadnoeuropskim medijima prikrivalo je stvarni karakter rata u BiH.

Daleko prije početka rata u BiH (1991./1992.) politički lider bosanskohercegovačkih muslimana (Bošnjaka) Alija Izetbegović u svojem političkom programu „Islamskoj deklaraciji“ (1970; ponovno objavljena 1990.) isticao je: „Prvi i najvažniji takav zaključak svakako je zaključak o nespojivosti Islama i neislamskih sistema. Nema mira ni koegzistencije između “islamske vjere” i neislamskih društvenih i političkih institucija.“ (1970; str. 22.) te najavio ideju „Islamske države“ s čijim se posljedicama danas suočava suvremeni svijet:

„U jednoj od teza za islamski poredak današnjice naveli smo da je prirodna funkcija islamskog poretka težnja za okupljanjem svih Muslimana i muslimanskih zajednica u svijetu.

U današnjim prilikama ova težnja znači borbu za stvaranjem velike islamske federacije od Maroka do Indonezije, od tropske Afrike do centralne Azije. (1970; str. 46.). Da lider bosanskohercegovačkih muslimana (Bošnjaka) Alija Izetbegović nakon međunarodnog priznanja BiH 1992. nije želio uspostavljanje “multietničkog, liberalnog demokratskog društva“ bilo je jasno svim balkanskim političkim akterima kao i trezvenim zapadnim analitičarima.

Dobro informirani zapadni analitičari upozoravali su kako će promuslimanska politika SAD pretvoriti BiH i europski jugoistok u žarište islamskog terorizma i prijetnju zapadnim interesima.

Ta su upozorenja rutinski odbacivana od strane donositelja političkih odluka u SAD kao neosnovane ili čak kao paranoidne konstrukcije nastale u, Rusima sklonoj, srpskoj propagandnoj kuhinji ili njima sličnim konstrukcijama propagande bosanskohercegovačkih Hrvata.

Utjecaj promuslimanske politike SAD rezultirat će nakon uspostave mira u BiH Dejtonskim sporazumom (1995.) sudskim progonom vojnog i političkog vrha Republike Srpske, ali i Hrvatske Republike Herceg-Bosne na ICTY kao i amnestiranjem političkog i vojnog vodstva bosanskohercegovačkih muslimana (Bošnjaka) od počinjenih zločina nad Hrvatima i Srbima u BiH.

Podrška promuslimanske politike SAD navodno umjerenim bosanskohercegovačkim muslimanima (Bošnjacima) jer je to navodno predstavljalo najbolju obranu od ekstremista među bosanskohercegovačkim muslimanima (Bošnjacima) rezultirat će stvaranjem žarišta islamskog terorizma u BiH odakle se on danas dalje širi na europske zemlje.

(U selu Kostajnica u bosanskohercegovačkoj općini Konjic ubijeni su 24. prosinca, na Badnju večer, uoči Božića, 2002. Anđelko Anđelić (68) i njegove dvije kćeri, Mara (46) i Zorica (27), a Anđelkov sin Marinko (30) zadobio je teške ozljede.

Ubojica Muamer Topalović prema vlastitom iskazu pripadao je dvjema islamskim organizacijama: bio je član Islamske aktivne omladine i organizacije („Džem ijjetul Furqan“) (Nerdin Ibrić, pripadnik vehabijskog pokreta, ubio je 28. 4. 2015. jednog i ranio dvojicu policajaca u napadu na policijsku postaju u Zvorniku u BiH; Emir Omeragić pripadnik vehabijskog pokreta 18. 11. 2015. ubio je dva vojnika Oružanih snaga BiH u Rajlovcu kod Sarajeva u BiH). Kako bi se otklonile negativne posljedice promuslimanske politike SAD na ICTY Vašoj pozornosti predlažemo jednu od negativnih posljedica takve politike.

ICTY je izrekao 29. 5. 2013. prvostupanjsku presudu šestorici bivših pripadnika vojnog i političkog vrha Hrvatske Republike Herceg-Bosne („Prlić i drugi“).

U presudi bivši premijer Hrvatske Republike Herceg Bosne Jadranko Prlić, bivši ministar obrane Bruno Stojić, generali Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodan Praljak i Milivoj Petković, bivši zapovjednik vojne policije Hrvatske Republike Herceg Bosne Valentin Ćorić i predsjednik komisije koja je upravljala zatvorima i zatočeničkim centrima Hrvatske Republike Herceg Bosne Berislav Pušić osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora zbog navodnih ratnih zločina počinjenih tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH 1993. i 1994. godine.

Prliću je izrečena kazna od 25 godina zatvora, Stojiću, Praljku i Petkoviću od 20, Ćoriću od 16 i Pušiću od 10 godina zatvora. Slučaj „Prlića i drugih“ jedan je od najduljih procesa na Haškom sudu.

Optuženici su se dragovoljno predali ICTY još 2004., suđenje im je počelo dvije godine kasnije, 2006., a prvostupanjske presude su izrečene tek 7 godina kasnije, 2013. godine. Osuđeni su kao članovi udruženog zločinačkog pothvata (UZP) čiji je navodni cilj bio da se etnički očiste Bošnjaci iz onih dijelova BiH koji su proglašeni Hrvatskom Republikom Herceg-Bosnom (hrvatski politički entitet tijekom rata u BiH).

U ratu od 1991.-1995. godine u BiH u kojem su svi narodi stradali, prema istraživanjima Caritasa Biskupske konferencije BiH, čija se istraživanja oslanjaju na podatke Ministarstva socijalne politike raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH, od ukupnog broja Hrvata iz svojih domova protjerano je 312.000 što predstavlja 43,5% od ukupnog njihova broja (Arhiv BK BiH 158-3/99.; Ovo je izvještaj mons. dr. Miljenka Ančića nekadašnjeg ravnatelja Caritasa BK BiH, koji je on predstavio na zasjedanju BK BiH u Banjoj Luci 13 srpnja 1999.).

Široj javnosti u svijetu je nepoznato, kako je s područja pod nadzorom Bošnjaka (bošnjačke Armije RBiH) u BiH protjerano 170.000 Hrvata, a iz Republike Srpske 142.000 Hrvata.

Radi objektivnosti i poštenog odnosa prema stradanju i drugih naroda, prikazujemo po istim istraživanjima i podatke o progonu Srba i Bošnjaka.
Hrvati Srbi Bošnjaci

Sveukupno stanovništvo BiH prema popisu iz 1991.
760.852 17,4%
1.366.104 31,2%
1.902.956 43,5%
Prognano 312.000 430.000 485.400
Prognano prema 1991. (%) 43,5% 31,7% 25,8% Prognano iz Federacije BiH 170.000 410.000 52.000
Prognano iz Republike Srpske 142.000 20.000 430.400

Sankcioniranje bošnjačkog političkog i vojnog vodstva za sudjelovanje Bošnjaka u ukupnom zločinu progona stanovništva u potpunosti je izostalo na ICTY tako da se danas na ICTY ne vodi niti jedan postupak protiv predstavnika bošnjačkog političkog i vojnog vodstva u ratu u BiH.

Nakon prvostupanjske presude „Prliću i drugima“ na ICTY bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović na svečanosti posvećenoj bošnjačkoj Armiji RBiH u Podveležju nedaleko od Mostara 16. lipnja 2013. kazao je: „Bio je to udruženi zločinački pothvat hercegovačkih Hrvata s Tuđmanovim režimom. Od sada tko god spomene treći entitet i Herceg Bosnu, nastavio je zagovarati zločinački pothvat“.

Temeljem navedenih riječi Bakira Izetbegovića nameće se pitanje kakva je uporabna vrijednost presuda ICTY u političkom životu BiH?

Donose li se presude kako bi se ostvarila pravda i kaznili ratni zločini, ili kako bi se „zadao udarac“ nastojanjima hrvatskog naroda da bude ravnopravan s Bošnjacima i Srbima u BiH što on danas nije i što se želi spriječiti od bošnjačkih političkih struktura u BiH na čelu sa Bakirom Izetbegovićem?

Na ICTY održala se 23. studenog 2015. statusna konferencija o stanju u žalbenom postupku u slučaju „Prlić i drugi“.

Glavna promjena u žalbenom postupku dogodila se zbog promjene predsjednika ICTY tako da je žalbeni postupak, kao i vođenje te međunarodne institucije Ujedinjenih nacija (UN) preuzeo malteški sudac Carmel Agius koji je na tom mjestu naslijedio Theodora Merona što bi moglo prolongirati nadnevak izricanja presude „Prliću i drugima“.

Budući je novi predsjednik ICTY ujedno i predsjednikom Žalbenog vijeća u slučaju „Prlić i drugi“ strahuje se kako će žalbeni postupak, koji traje već dvije godine, a trebao je biti završen sredinom 2017., sada biti još produljen.

Na zadnjoj statusnoj konferenciji u predmetu „Prlić i drugi“, rečeno je kako nije utvrđen datum žalbene rasprave.

Novi predsjednik ICTY kazao je kako je žalbeni postupak u samom vrhu dnevnog reda njegova predsjedničkog mandata.

Žalbena rasprava okvirno je planirana u kolovozu 2016. dok bi se konačna presuda trebala donijeti do sredine 2017. godine.
Sada je veliko pitanje hoće li Žalbeno vijeće uspjeti taj opsežan predmet, sa žalbama šestorice optuženih i tužiteljstva, zaključiti u planiranim rokovima?

Pozivajući se na izvore iz ICTY, navodno, presuda neće biti donesena do 2019. jer ako je presuda trebala biti donesena 2017., a Žalbeno vijeće već dvije godine radi u drugostupanjskom postupku, to znači kako će otprilike isto vrijeme trebati za rad i novom vijeću.

Molimo Vas u okviru Vašeg utjecaja da se diplomatskim putem zauzmete da se presuda u žalbenom postupku „Prliću i drugima“ donese u najskorije vrijeme te da ishod žalbenog postupka odgovara stvarnim činjenicama iz rata u BiH, a ne promuslimanskoj politici SAD i od njih izlobiranih pojedinaca u ICTY.

Svaka nepravda, sadržana u budućim haškim presudama bila bi još jedan u nizu udaraca ionako narušenim međunacionalnim odnosima u BiH.

Potpora Hrvata budućnosti BiH takvim presudama neće porasti, nego će porasti otpor i ogorčenost, kako prema ICTY i međunarodnoj zajednici, tako i prema bošnjačkim nacionalistima koji likuju u BiH zbog dosadašnjih presuda nastalih zlouporabom ICTY, za njihove nacionalističke ratne ciljeve.

U interesu mira i dugoročne stabilnosti BiH molimo Vas da otklonite dosadašnje zlouporabe na ICTY Vašim zauzimanjem na čemu Vam se unaprijed srdačno zahvaljujemo!

U ime Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj

Danijel Lučić/Niko Ereš/ Predsjednik HSKNJ/ Glavni tajnik HSKNJ

Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine poslala je priopćenje u kojemu Hrvate koji žive na području Njemačke  poziva da izađu na pokrajinske izbore

Priopćenje prenosimo u cijelosti

Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine poziva sve hrvatske državljane koji žive na području Njemačke da iskoriste svoje pravo i izađu na pokrajinske izbore (Landtagswahlen) u Baden-Würtenbergu, Reinland-Pfalz-u i Sachsen-Anhaltu.

Izbori se održavaju 13. ožujka, a glasovati se može i putem pisma.

Potrebna je registracija u gradu u kojem su prijavljeni.

Kao državljani Europske unije, Hrvati imaju pravo izaći na izbore za općine i gradove.  Nemaju pravo glasa na razini pokrajine(Landtaga).      U situaciji kada razne silnice pokusavaju kroz tzv.izbjegličku krizu uništiti temelje zapadne civilizacije i Europu baciti na koljena, HČSP BIH poziva Hrvate da svoj glas podare jedinoj stranci u Njemackoj koja se bori protiv izdajničke politike svih etabliranih stranaka na čelu s  kancelarkom Angelom Merkel, a to je Alternative für Deutchland(AFD).

Mi, čisti pravaši, pozivamo hrvatske državljane da se prijave u svojim općinama(Rathaus) za ovu razinu i pomognu jedinu domoljubnu stranku države u kojoj živite i koja će politiku Angele Merkel poslati u ropotarnicu povijesti.

Mi se nadamo da ćemo 2017. nakon pobjede AFD-a na saveznim izborima pozdraviti gospođu dr.Frauke Petry kao novu kancelarku SR Njemačke.

Tadija Ljubičić, predsjednik HČSP BIH

Ta je fotografija obišla svijet, a “djevojčica u plavom kaputiću” postala je simbol stradanja djece, simbol rata i svih strahota Vukovara

Deseta finalna večer Večernjakova izbora u subotu će u Bad Homburgu okupiti će više od petstotinjak domaćih i stranih gostiju i tako još jednom deseti put zaredom potvrditi status najvažnijeg i najvećeg događaja u hrvatskom iseljeništvu.

Velika elegantna kongresna dvorana Lamdgraf-Friedrich u Bad Homburg će dovesti naše najpopularnije sportaše, glumce, glazbenike, manekene, voditelje, ali i predstavnike hrvatskih zajednica, udruga i klubova iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Belgije, Francuske i Nizozemske i Hrvatske.

Dovest će i domovinu iz koje će kao i ranijih godina doći brojni uvaženi gosti, među kojima i hrvatski branitelji.

Njih desetak imat će priliku na Domovnici družiti se i s braniteljima koji su se posljednjih godina doselili u Njemačku, a koji će također biti gosti večeri.

Uz branitelje u Bad Homburg iz domovine stižu i političari čija imena ćemo objaviti u sutrašnjem broju. Ove godine
imamo i jednu posebnu gošću. Ona je Željka Jurić Mitrović iz Vukovara.

Imala je tek šest godina kada je snimljena  na fotografiji 19. studenoga 1991. dok je u koloni napuštala Vukovar.

Na sebi je imala plavi kaputić, hodala je u koloni i plakala. Ta je fotografija obišla svijet, a “djevojčica u plavom kaputiću” postala je simbol stradanja djece, simbol rata i svih strašnih događaja na vukovarskom području.

Danas je postala žena sa sjetom u očima u kojima se ocrtavaju tužne uspomene. Te uspomene je pretočila u zbirku pjesma “Moja dolina suza” koju je promovirala Hrvatima u Austriji, a potom će i u Njemačkoj.

U tiskanom izdanju Fenixa donosimo izvještaj s promocije knjige Željke Jurić u Austriji i Njemačkoj

Fenix/ Marijana Dokoza/ Večernji list

– Pozivam sve Hrvate da izađu na prosvjede i zatraže sprovođenje lustracije, kako bi se jednom zauvijek istrijebile sve udbaške, komunističke i jugonostalgičarske zvijeri koje već dva desetljeća sustavno uništavaju Hrvatsku – rekao je međunarodni tajnik HSP Ante Starčević, Đuro Božanović te dodao:

– Moje stranačke kolege, koji su jedini javno reagirali na sve nespretnosti ove vlade, bezrazložno se proziva, a o onima koji i dalje uništavaju i pljačkaju državna poduzeća se šuti.

Još je naglasio kako “veleizdajnici i paraziti” još uvijek čvrsto drže svoja mjesta, bez obzira što su uništili ili još uvijek uništavaju državna poduzeća.

U posljednje vrijeme na Facebooku se počeo širiti lanac nominacija u kojem, mahom majke, objavljuju po tri fotografije svoje djece, a onda one nominiraju druge da učine isto. Iako ta ‘igra’ na društvenoj mreži djeluje bezazleno, stručnjaci savjetuju da to ipak ne činite jer tako narušavate privatnost i sigurnost svoje djece.

Ujedno, te fotografije mogle bi privući seksualne predatore odnosno pedofile.

– Zaštitite svoju djecu! Možete biti ponosni roditelji vašoj predivnoj djeci, ali budite oprezni. Podsjećamo vas da objavljivanje fotografija djece na Facebooku nije bezopasno – upozorenja su to koja stižu iz policije.

Savjetuje se da svakako pripazite na postavke privatnosti na društvenim mrežama te da fotografije djece koje objavljujete budu vidljive samo vašim prijeteljima i rodbini, a ne svima.

Posljednjih dana društevne mreže užarile su se zbog fotografije koja je navodno snimljena u Međugorju, a na kojoj je na nebu – lik Gospe! Na njoj su vidljivi tmurni oblaci, a između njih je svijetlost u obliku Gospe…

Zanimljivo kako se fotografija pojavila 2. ožujka, a svakog 2. u mjesecu, kako tvrdi međugorska vidjelica Mirjana Dragičević, Gospa joj šalje poruke.

Mirjana tvrdi kako joj je Gospa sada poslala sljedeću poruku:

– Draga djeco, moj dolazak vama je dar nebeskog Oca za vas. Po Njegovoj ljubavi dolazim vam pomoći naći put istine, naći put do moga sina. Dolazim vam potvrditi istinu. Želim vas podsjetiti na riječi moga sina. On je izgovarao riječi spasenja za cijeli svijet. Riječi ljubavi za sve. Ljubavi koju je dokazao svojom žrtvom. Ali, i danas ga mnoga moja djeca ne poznaju. Ne žele Ga upoznati. Ravnodušni su, ali radi njihove ravnodušnosti moje srce bolno pati. Moj sin je uvijek bio u Ocu. Rađajući se na zemlji donio je božanstvo, a od mene je stekao ljudskost. S njim je nama došla Riječ. S njim je došla svijetlost svijeta koja prodire u srca, obasjava ih, ispunjava ih ljubavlju i utjehom. Djeco moja, moga Sina mogu vidjeti svi oni koji ga ljube. Jer, Njegovo se lice vidi po dušama koje su ispunjene u Njemu. Zato djeco moja, apostoli moji poslušajte me: ‘Ostavite se ispraznosti, sebičnosti. Ne živite samo za zemaljsko, i materijalno. Ljubite moga Sina i učinite da drugi vide njegovo lice po vašoj ljubavi prema Njemu. Ja ću vam pomoći da ga što više upoznate. Ja ću vam pričati o Njemu. Hvala vam.

Republika Hrvatska će od 9. do 16. ožujka 2016. godine sudjelovati u političko-vojnoj simulacijskoj vježbi NATO-a na temu upravljanja krizama.
Vježba CMX16 (Crisis Management Exercise – CMX) odvija se istovremeno u sjedištu NATO-a u Bruxellesu i u zemljama članicama. NATO vježbe upravljanja krizama simulacijske su vježbe koje se provode na temelju fiktivnog scenarija i ne predviđaju stvarne vojne snage raspoređene na terenu.

CMX16 će testirati procedure Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) na strateškoj političkoj i vojnoj razini. Glavni cilj Vježbe je uvježbavanje mehanizama strateških političkih i vojnih konzultacija te kolektivnog odlučivanja NATO-a putem  postojećih i razvojnih procedura i koncepata glede upravljanja u krizama. U vježbi će sudjelovati civilno i vojno osoblje, kako u sjedištu NATO-a, tako i u glavnim gradovima država sudionica.

Sukladno odredbama deklaracije sa summita iz Walesa (2014.), scenarij za CMX16, iako nije utemeljen na stvarnim događajima, je realističan. Složenim civilno-vojnim scenarijem proigravat će se sveobuhvatan odgovor na hibridni model ratovanja kroz proigravanje procedura članka 4. (savjetovanje u slučaju ugroze) i članka 5. Sjevernoatlantskog sporazuma (kolektivna obrana). Kako hibridni taktički model ratovanja obuhvaća primjenu širokog raspona civilnih, paravojnih i vojnih sredstava konvencionalne i nekonvencionalne prirode na integriran način, tijekom CMX16 će se proigravati procedure odvraćanja i odgovora. U pripremi i provedbi CMX16 sudjeluju i države partneri Finska i Švedska, dok je Europska unija promatrač.

Ovo je sedma NATO vježba upravljanja krizama u kojoj sudjeluje Hrvatska.

Pored Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje je nositelj koordinacije aktivnosti za pripremu i provedbu Vježbe u Republici Hrvatskoj, u provedbi sudjeluju i Ured predsjednice Republike Hrvatske, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zdravlja, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Zavod za sigurnost informacijskih sustava i CARNET – Nacionalni CERT.

Srdačan pozdrav,
Ured glasnogovornice

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je na svojim stranicima izvjestilo kako će ministawr  Miro Kovač sudjelovati  u subotu, 5. ožujka o.g. na tradicionalnoj dodjeli nagrada „Večernjakova domovnica“ u Bad Homburgu u Njemačkoj.

Ministar Kovač će se tijekom jednodnevnog posjeta, među ostalim, susresti i s tamošnjim Hrvatima, hrvatskim gospodarstvenicima te s bivšim njemačkim kancelarom Helmuthom Kohlom, stoji u priopćenju Ureda glasnogovornice

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u okviru rješavanja ukupnog statusa hrvatskih državljana u Švicarskoj postiglo sporazum o ukidanju obveze korištenja putovnica za turistička putovanja hrvatskih državljana, koji će stupiti na snagu 11. ožujka 2016. godine, a kojim se omogućuje hrvatskim državljanima koji putuju u turističke svrhe ostvarenje prava ulaska na teritorij Švicarske Konfederacije s važećom osobnom iskaznicom. Navedeno pravo vrijedi za ulaske u trajanju do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana godišnje.

U Bruxellesu je danas predsjedavajući Vijećem EU, veleposlanik Kraljevine Nizozemske pri EU Pieter de Gooijer, u ime država članica, a uz prethodne ovlasti Republike Hrvatske potpisao sa Švicarskom Konfederacijom i europskim institucijama Protokol III, kojim se Sporazum o slobodi kretanja osoba između EU i Švicarske proširuje na Hrvatsku. Potpisivanjem navedenog Protokola postignut je prvi formalni korak u konačnom rješavanju statusa hrvatskih državljana u Švicarskoj, a koji proizlazi iz punopravnog članstva RH u EU.

– Podsjećamo kako pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, Švicarska nije potpisala Protokol o slobodi kretanja na Hrvatsku pozivajući se na rezultate svojeg referenduma o useljeničkim kvotama iz veljače 2014. godine. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pozdravlja potpisivanje Protokola i izraženu spremnost Švicarske za njegovu ratifikaciju bez odgode. MVEP također pozdravlja odluku Ministarstva vanjskih poslova Švicarske Konfederacije o ukidanju obveze korištenja putovnica za hrvatske državljane koji putuju u turističke svrhe donesenu na dan potpisivanja Protokola, ne čekajući uobičajenu punu ratifikaciju istog – priopćili su iz ministarstva.

Među 550 uzvanika ovogodišnje Domovnice, na koju dolazi više od 150 predstavnika najuspješnijih i najpoznatijih hrvatskih klubova, udruga i zajednica iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Belgije, Francuske…, dolazi i veliki broj hrvatskih i njemačkih dužnosnika.

Uz ministra vanjskih poslova dr. Miru Kovača, prvi put gost Domovnice je i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš sa četvoro kolega zastupnika na čelu sa Božom Ljubićem, koji je i predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, te Margaretom Mađarić, Željkom Glasnovićem i Ivanom Šukerom.

Dolazak je potvrdio i glavni tajnik  HDZ-a Milijan Brkić, pomoćnik ministra za socijalnu skrb Ante Babić, savjetnik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za branitelje Ante Deur sa suborcima Josipom Klemom i Đurom Glogoškim, kao i dr. Tomislav Vlajnić, predsjednik Glavnog stana HSP AS.

Iz Dubrovnika dolazi gradonačelnik Andro Vlahušić, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i predsjednik GV Mato Franković.

Domovnica se i ove godine održava pod visokim pokroviteljstvom Državnog ureda za Hrvate izvan RH na čelu sa Darijom Krstičević.

Izvor: Večernji list

Željko Božilović iz Stuttgarta je na svom facebook profilu objavio zanimljiv post i fotografiju koja pokazuje kako su hrvatske trgovine u Stuttgartu itekako dobro opremljene hrvatskim proizvodima.

U vrijeme kad čak i CD-i nestaju s polica trgovina,  u jednoj hrvatskoj trgovini u Bad Canstattu (Stuttgart)  Božilović je našao audio kazete.

” Išao sam kupiti Ogulinski kiseli kupus kako bih napravio sarmu, kad ovdje kao da se još živi u prošlom stoljeću. U trgovini u Bad Canstattu možete kupiti deset komada kaseta za samo 10 eura. Ako još netko hoće u prošlost, samo nek se javi”, napisao je Božilović.

Povijest audio kasete

1963. je bila povijesna godina. Te je godine kulminirao Hladni rat između SAD-a i Sovjetskog saveza, Martin Luther King je izrekao čuvenu rečenicu: `I have a dream!, Porsche je predstavio legendarni model 911, a na tržištu se pojavila  audio-kazeta.

Zaljubljeni su na kazetama snimali ljubavne poruke, glazbeni fanovi su na njih „skidali“ omiljene pjesme s radija, a preko kazeta su komunicirali i hladnoratovski špijuni. Danas, u vremenima u kojima je glazba sveprisutna u digitalnom mp3-obliku, kazete se više ne proizvode, a samo rijetki ih koriste. A ne tako davno audio-kazeta je obilježavala život mnogih generacija.

Fenix/MD

Previše je toga ostalo u glavi, previše slika, previše sjećanja – govori Željka Jurić Mitrović koja je kao šestogodišnjakinja snimaljena  na fotografiji 19. studenoga 1991. kada je u koloni napuštala Vukovar.

Imala je plavi kaputić i plakala je. Ta je fotografija obišla svijet, a “djevojčica u plavom kaputiću”, postala  simbol stradanja djece, simbol rata i svih strašnih događaja na vukovarskom području.

Željka je u organizaciji Hrvatske katoličke župe Main-Taunus i Miroslava Piplice predsjednika Austrijsko-hrvatske zajednice u Beču i Jakova Budimira, promovirala svoju zbirku pjesama “Moja rijeka suza” .

Njene priče najokrutnijim ratnim užasima u Kelkheimu je slušalo oko stotinjak Hravata, a nakon Kelkheima, Željka će biti gost Večernjakove Domovnice, u subotu uvečer u Bad Homburgu.

Potom će promociju knjige imati i u nedjelju 06. ožujka nakon sv. Mise u crkvi st. Hedwig  u Möhringenu ( Lieschingstrasse 44, 70567)  i istog dana nakon sv. Mise u 15 sati  u Goppingenu ( Adolf-kolpingen 3, 73033 )

Fenix/MD/Foto:Milan Katanušić

Post-it je bez sumnje vrhunski izum. Koliko ste samo puta na tom papiriću ostavili razne poruke svojim najbližima, kolegama na poslu, cimerima… No, vjerojatno niste znali, da ste ga u većini slučajeva koristili pogrešno.

Tajnu otkriva blogger Martin Schapendonk tvrdeći kako, iako se čini glupo i nevažno, očita je razlika između prave i pogrešne metode korištenja post-ita.

Naime, ljudi najčešće odljepljuju papiriće tako da ih prime za dno te otrgnu u smjeru ljepljivog vrha. No, to je pogrešno jer onda papir strši i odiže se od površine.

Papir bi se, tvrdi Schapendonk, trebao odljepljivati s bočne strane i to na vrhu gdje je poleđina ljepljiva. Sve navedeno demonstrirao je i na fotografijama.

Austrijski mediji raspisali su se posljednjih dana o neobičnom slučaju 42-godišnje konobarice rodom iz Hrvatske te Karla H.,  79-godišnjeg Austrijanca. Naime, njihov brak završio je tužbom u kojoj spomenuti Karl H. optužuje 37 godina mlađu suprugu za prevaru i krađu tešku 2,5 milijuna eura.

Njihova priča počela je u jednom golf klubu u kojem je ona radila. Ispričala mu je kako ju muž zlostavlja pa joj je Karl pomogao da se rastane. Upustili su se u vezu, a ubrzo su i stupili u brak. On joj je financirao razne stvari, između ostalog, kupio joj je Mercedes E200 coupe te poklonio nove grudi i zube. No, kako njoj to nije bilo dovoljno, nakon što je Karl prodao svoje poduzeće za 2,8 milijuna eura, izvukla je iz njega lozinke sefa i kartica te nestala.

Kazala mu je da ide na izlet u Hrvatsku, no zapravo je bila u Beču i tamo podigla 2,5 milijuna eura.

Karl ju je na kraju tužio te joj prijeti 10 godina zatvora ako se ispostavi da su svi ti navodi točni te da nije bila riječ, kako ona tvrdi, o izdašnom poklonu njenog supruga.

Priča o mami koja je vratila rođendanski dar svoje osmogodišnje kćeri njenoj kolegici iz razreda dobila je svoj epilog. Naime, nakon što je  portal Kalelargainfo.hr prvi objavio vijest o zanimljivoj prepisci koja se odvijala putem Facebooka jer je mama djevojčice Ive vratila rođendanski dar koji je dobila od djevojčice  Zare, a riječ je o bonu za H&M u vrijednosti od 200 kn, članak je izazvao tisuće komentara.

Prenijeli su ga brojni drugi mediji, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, Bosni i Hercegovini, te Njemačkoj.

Redakciju portala Kalelarga info nazvala je mama djevojčice na čiji račun je napisano bezbroj kritika, te je 10 minuta vrijeđala novinarku koja joj se javila na telefon, piše kalelargainfo.hr

“Upropastili ste život mojoj kćeri i meni.  Odakle vam pravo privatne stvari koje se iznesu u zatvorenoj grupi na Facebooku objavljivati na portalu?! Sada cijeli grad o tome priča, svi upiru prstom u mene! Kako bi vama bilo da o vašoj prepisci s nekom osobom izvjeste svi portali u regiji?! Nanijeli ste nam veliku štetu i odgovarat ćete na sudu za to. Već sam kontaktirala odvjetnika i slijede vam tužbe!” – kazala je mama Petra.

Zanimljiv razgovor između novinarke i majke Petre možete pročitati ovdje: http://www.kalelargainfo.hr/mama-petra-koja-je-vratila-bon-za-hm-unistili-ste-zivot-meni-i-djetetu-odgovarat-cete-za-to-na-sudu/

Fenix/MD/Kalelargainfo

Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije (TZ KKŽ) poklonila je gradišćanskim Hrvatima „Pisanicu od srca“. Ugođaju Podravine na svečanosti primopredaje u Hrvatskom centru u Beču doprinijela je skupina međunarodnih slikara naivne umjetnosti.

„Po prvi put pisanicu su oslikavali 18 umjetnika iz više europskih zemalja, a ne samo iz Hlebina“, rekao je direktor TZ KKŽ-a Zdravko Hihvec. Izaslanstvo Koprivničko-križevačke županije u kojem je bio i Krešimir Blažek iz županijske TZ, predvodio je župan Darko Koren.

On je istakao kako „Pisanice od srca“ ima dvostruki značaj jer promovira Županiju i cijelu Hrvatsku te ponovno u središte pozornosti vraća naivnu umjetnost.
Za svečani čin primopredaje bila je zadužena hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, koja je otkrila, prethodno prekrivenu veliku uskrsnu pisanicu, postavljenu na dva tjedna u Hrvatskom centru, a potom trajno u Filežu u Gradišću.

Dr. Cvjetković je naglasila kako je pisanica KKŽ-a postao „hrvatski brend koji više nego uspješno promovira Hrvatsku diljem svijeta“. Svečanosti je, između ostalih, nazočilo i izaslanstvo veleopćine Filež na čelu s načelnikom Hanijem Baloghom.

Balogh je zahvalio gostima iz Podravine na „veličanstvenom poklonu“, koji će na ponos svih Hrvata krasiti selo Filež .

Nazočnima su se prigodnim riječima obratili i predsjednik Hrvatskog centra u Beču Tibor Jugović i predsjednik Likovno kulturnog društva (LIKUD) u Filežu Franjo Palković.

Pisanica je oslikana u Umjetničkoj koloniji u Hebinama 2014. godine u sklopu transnacionalnog programa Europske unije, u kojem su sudjelovale i dvije likovne umjetnice fileškog LIKUD-a.

Likovni radovi nastali u Hlebinama prikazani su i na putujućoj izložbi „Alpe Adria-Srce naive“ u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Austriji. Suorganizator austrijskih izložbi bio je LIKUD, kojem je izaslanstvo KKŽ-a zahvalilo na pomoći i profesionalnom radu.

Glazbeni okvir svečanosti, kojoj su nazočile i opunomoćena ministrica za kulturu u Veleposlanstvu RH u Austriji dr. Zdenka Weber i gospodarska savjetnica Tatjana Mrvoš, dao je Mješoviti zbor „Otvorena srca“ iz Beča pod ravnanjem Josipa Terze.

Snježana Herek

Urednik u Hrvatskoj redakciji austrijskog radija i televizije ORF Gradišće Jurica Čenar gostovao je na tribini „Razgovor u Centru“ koju su zajedno organizirali Hrvatski centar u Beču i bečka podružnica HKD Napredak. Povod je bila monografija „Jurica Čenar, Hrvatski pjesnik iz Gradišća“, koju je nedavno o njemu publicirao u Hrvatskoj znanstvenik Đuro Vidmarović.

Razgovor je vodio glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran.

Publici je kroz zanimljivi razgovor predstavljen Čenarov politički, publicistički i kulturni angažman, s posebnim osvrtom na njegovo zalaganje za prava gradišćanskih Hrvata. Ovaj svestrani gradišćanski Hrvat, kako je istaknuo Tyran, izdao je do sada tri zbirke pjesama i jedan roman.

Bio je i predsjednik Hrvatskog akademskog kluba od 1976. do 1978. godine i član glazbenog sastava folklornog ansambla Kolo-Slavuj.

Napomenuo je da je Čenar svojim književnim ostvarenjima dostigao mjesto najistaknutijih gradišćansko hrvatskih književnika, Mate Meršića Miloradića, Ignaca Horvatha i Augustina Blazovića.

Fenix/ Snježana Herek

Pjesničku manifestaciju domoljubne pjesme Stijeg slobode prema izvornoj ideji Nikole Šimića Tonina, kako će se i zvati nagrada za najbolju domoljubnu pjesmu, Stijeg slobodee , koja će se dodjeljivati svake godine.

Pjesnička manifestacija je zamišljena tako da se pjesnici nakon odabira pjesama pristiglih na natječaj njih deset, pozove na pjesničko veće domoljubne pjesme na kninsku Tvrđavu. U vrijeme proslave DANA OLUJE održat će se pjesnička manifestacija pod nazivom Stina Pradidova, gdje će žiri ocijeniti i odabrati pobjedničku pjesmu, koja će biti objavljena zajedno s drugih deset odabranih pjesama na e-književnim novinama

Poetski frnjokuli i Zadarski književni ljetopis, a i u Zborniku STIJEG SLOBODE.

Nagrada za najbolju domoljubnu pjesmu dodijelit će se u Pakoštanima na dan rođendana heroja DOMOVINSKOG RATA Ante Gotovine,na pjesničkoj večeri pod nazivom STIJEG SLOBODE, gdje će biti priređena pjesnička večer pobjedniku / ci pjesničke manifestacije.

Ideju je podržala i predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović i mnoge Institucije, Tijela uprave, Udruge i istaknuti pojedinci.

Pobjednik / ca dobiva plaketu STIJEG SLOBODE, i umjetničku sliku.
Radove (jednu domoljubnu pjesmu potpisanu punim imenom i prezimenom i kraću biografiju) s naznakom: Natječaj za pjesničku nagradu STIJEG SLOBODE slati na e-adresu:
nikola.simic.tonin@gmail.com
O pobjedniku / ci odlučivati će žiri u sastavu: Nikola Šimić Tonin, Ante Nadomir Tadić Šutra, Žaklina Glibo, Anita Martinac, Mirjana Majić, Andreja Malta, Valerijo Orlić, Ante Gregov Jurin, Joso Nekić, Dragan Gligora, Davor Jašek, Izaslanik / ca Predsjednice RH, predstavnik / ca grada Knina.

Fenix/NŠT

Nismo sami sebi odrezali ni ruke ni noge, nismo sami sebi kopali oči ili sebi nanijeli psihički teror da bismo dobili mirovine, povlastice ili jeftinije automobile…poručuju  Hrvatski branitelji 100% za Hrvatsku  u  Otvorenom pismu  hrvatskim dužnosnicima povodom 500 dana prosvjeda i reakcija na neizbor ministra hrvatskih branitelja

Pismo prenosimo u cijelosti

Poštovana gospodo,

obraćamo Vam se mi članovi Udruge 100% hrvatskih ratnih vojnih invalida, uglavnom prikovani na kolica, na naša ortopedska pomagala i oslonjeni na naše pomagače koji nam pokušavaju život učiniti podnošljivjim.

Prikovani smo na kolica, slijepi smo, amputirani su nam udovi i nismo velikim dijelom u stanju obavljati osnovne tjelesne funkcije sami, a sve zbog neporecive činjenice da smo sudjelovali u Domovinskom ratu kao hrvatski vojnici.

Poštovana gospodo političari i novinari, svi javni djelatnici. Mi hrvatski ratni vojni invalidi i hrvatski branitelji nismo vodili privatni rat za naše domove i naše probitke. Sudjelovali smo u ratu u ime hrvatskog naroda i hrvatske države, bili smo dio hrvatskog narodnog tijela koje se branilo i obranilo od jugoslavenske armije i srbskih postrojbi.

Nismo sami sebi odrezali ni ruke ni noge, nismo sami sebi kopali oči ili sebi nanijeli psihički teror da bismo dobili mirovine, povlastice ili jeftinije automobile. Nas su raznijele jugoslavenske granate i osakatili četnički mitraljezi dok smo po raznim bojišnicama branili hrvatski dom i državu.
Nismo nastradali jer smo osvajali nego jer smo branili i Vas i Vašu djecu, nas i našu djecu, hrvatski dom i hrvatsku državu.

Nismo nastradali samo iz jednog kraja i jednog sela ili grada. Nastradali smo iz svih krajeva Hrvatske, uključujući i Bosnu i Hercegovinu i dijasporu jer smo svi bili spremni dati svoje živote za hrvatsku slobodu.
Poštovana gospoda, sigurni smo da znate sve činjenice o nama i našim sudbinama, ali nismo sigurni jeste li ikada pokušali razumjeti čovjeka kojemu nedostaju noge ili osobu koja ne može obavljati osnovne tjelesne funkcije, a otišla je u rat u cvijetu mladosti i mogla je otseliti na vrijeme pa se vratiti kao dobro školovani stručnjak kojega sada svi vi tako tražite.

Poštovana gospoda, sigurni smo da znate da naša udruga već 500 dana uporno i dostojanstveno prosvjeduje protiv emocionalne, političke, ljudske i materijalne nepravde koja se događa našim članovima, sto postotnim invalidima rata, a i drugim skupinama HRVI i svim sudionicima Domovinskog rata.

Naš prosvjed je bio iniciran bezobrazlukom i neviđenim objedama od strane bivših dužnosnika vlade koja se nije libila na nas, sto postotne invalide poslati policiju s pendrecima.

Izdržali smo i to jer smo sigurni da je Bog i hrvatski narod s nama.

Mi smo još tu ispod Šatora. Vi ste nas zaboravili, ali mi ne možemo zaboraviti nepravdu i poniženja koja se još uvijek događaju i Vi ih ne ispravljate, odnosno ne pokazujete volju za ispravljanjem.

Prije izbora ste nam bili dragi gosti, nakon izbora smo ostali bez Vaših osmijeha i tapšanaj po našim paraliziranim ramenima. Znamo da je neugodno biti u društvu mladih momaka i djevojaka koji su u kolicima, a Vi ste sada zabavljeni drugim brigama i zadacima.

No, poštovana gospodo iz vladajuće koalicije, poštovani gospodine Oreškoviću, a posebno poštovana gospođo predsjednice, zar nije sramotno da je još uvijek nemoguće pronaći ministra koji bi bio odgovoran za problematiku branitelja, posebno ratnika i invalida i njihovih obitelji ?
Zar je to jedina skupina kojoj se ne može pronaći ministar jer svakoga se proglašava lopovom ? To je za nas znak nepravde, ponižavanja i Vaše nesposobnosti.

Zar su svi Vaši ministri sigurno toliko moralni da su prošli te navodne filtere, a samo ministra branitelja je teško pronaći jer će javnost, uglavnom ona ista koja je pisala hvalospjeve Titi i Jugoslaviji, svakoga proglasiti lopovom ?

Poštovana gospodo, naši problemi nisu samo materijalne naravi, oni su često emocionalne prirode i odražavaju se kroz velik broj samoubojstava i depresiju koja je zahvatila branitlejsku populaciju.

Svojim nečinjenjem Vi postajete sudionici svakoga samoubojstva i djelatno šaljejte poruku hrvatskom narodu da je njegova žrtva za slobodu bila veliki promašaj.

Gospodo, mi stopostotni hrvatski ratni vojni invalidi smo izgbili navjiše što se može izgubiti, ali još uvijek nismo izgubili dostojanstvo, volju i ljubav za hrvatski narod.

Spremni smo, iako malobrojni, u kolicima opet stati u prvi red da vam pokažemo da niste izabrani da bi dijelili fotelje nego ste izabrani da preuzmete odgovornost i za branitelje.

Vaše zakulisne igre i križaljke nas ne zanimaju, jer nisu nas zanimale ni jugoslavensko četničke križaljke i igre kad smo krenuli u rat i ostali bez zdravlja.

Gospodo, pozivamo Vas na žurno djelovanje u skladu s dogovorenim programom iz izbornih obećanja.
– odabir ministra branitelja
– promjene zakonskih propisa koje omogućavaju dostojan život svim invalidima i braniteljima
– usklađivanje nacionalne medijske strategije s istinom o Domovinskom ratu u svrhu zaštite digniteta i dostojanstva hrvatskih branitelja i Domovinskog rata.
– zabranu promidžbe bivše jugoslavenske države i komunističke diktature, one diktature čija je vojska razorila naše živote i domove
Ako to niste u stanju odraditi onda od vas očekujemo odstupanje od odgovornsoti jer hrvatskom narodu ne trebaju proračunati nego odgovorni političari.
Branitelji  koji prosvjeduju već 500 dana su spremni na dijalog u okvirima iznesenog programa, ali smo spremni ostati do kraja kao očiti znak nepojmljivo ponižavajućeg odnosa hrvatskih vlasti prema svojoj vojsci.
Tajnik Udruge 100%-tnih HRVI I. Skupine
Marko Radoš