Britanski mediji osvrnuli su se u srijedu na sinoćnju utakmicu 2. kola Lige prvaka između Manchester Cityja i Dinama koju je engleski prvak dobio 2-0 pogocima Raheema Sterlinga i Phila Fodena.

“Raheem Sterling je ušao u igru s klupe i donio iskru koja je osigurala Cityju da dođe do teške, ali zaslužene pobjede”, piše “Daily Mail” iznoseći, međutim, oštru kritiku sustava natjecanja Lige prvaka koji omogućuje nastup slabijim momčadima.

“Ono što pokazuje slabost turnira je činjenica da je Dinamo, koji je osvojio 13 od zadnjih 14 naslova hrvatskog prvaka, uspio osvojiti samo četiri boda u Ligi prvaka do ove sezone. Takvi klubovi se pojave, uglavnom izgube, prihvate to, sretno uzmu novac i nadaju se da će naći dobrog kupca za bilo kojeg mladog igrača kojeg imaju. Jedini kreativni doprinos značaju ove utakmice došao je s južne tribine iza natpisa ‘Purgeri’. Navijači Cityja nisu proizvodili buku”, piše “Daily Mail”.

“The Sun” dodaje kako je Dinamo došao u Manchester s činjenicom da je u 12 zadnjih gostovanja u Ligi prvaka izgubio i da su znali da će s ovim gostovanjem sada postaviti novi rekord.

“The Telegraph” pak navodi kako je Manchester City imao posjed lopte 81 posto te da je imao i 20 udaraca prema golu i deset kornera, ali unatoč tome treba pohvaliti  Dinamo na “čvrstoj i tvrdo odigranoj obrani zahvaljujući kojoj je City dugo bio bez gola, mnogo dulje nego što su očekivali”.

“The Guardian” također ističe dominaciju Manchester Cityja, no piše kako je Dinamo do Sterlingovog gola blokirao engleskog prvaka, a BBC Dinamov otpor naziva “tvrdoglavim”.

Fenix-magazin/MD/Hina

Ministar gospodarstva Darko Horvat izjavio je u srijedu kako već šest mjeseci zna da će međimurski župan Matija Posavec izaći iz HNS-a, istaknuvši da ga način na koji novinari komentiraju osipanje HNS-a uopće ne zabrinjava u smislu stabilnosti vladajuće koalicije.

“Način na koji vi komentirate osipanje HNS-a mene uopće ne zabrinjava”, rekao je HDZ-ov ministar Horvat novinarima uoči sjednice užeg kabineta Vlade, upitan zabrinjava li ga što se HNS osipa, a glavni je HDZ-ov koalicijski partner.

Posavec je napustio HNS nakon što vrh te stranke nije podržao njegovu ideju o što skorijim unutarstranačkim izborima.

“To da će Posavec izaći iz HNS-a ja sam znao već prije šest mjeseci. Obećanja koja je on sipao na lokalnoj razini su se evo i sada, opet, njegovim biračima obila o glavu. Nije to prvi put da Posavec govori jedno, a čini drugo”, kazao je.

Horvat nije odgovorio na pitanje na koji će se način angažirati u kampanji Kolinde Grabar-Kitarović za novi predsjednički mandat.

Fenix-magazin/MD

Tag für Tag (Dan za danom) je prvi roman spisateljice Saskie Luka, inspiriran obitelju njenog supruga, hrvatskog podrijetla. Radnja se odvija u Dalmaciji i Münchenu.

Roman je objavljen u kolovozu ove godine, u izdanju ugledne izdavačke kuće Kein & Aber iz Züricha, proglašene 2010. izdavačem godine kao dobitnice Nagrade švicarskih knjižara (Preis des Schweizer Buchhandels) i poznate po objavljenim naslovima velikih svjetskih autora, između ostalih i Woody Allena.

Autorica Saskia Luka, koja je užurbani život u više od petomilijunskom Berlinu, prije godinu dana zamijenila mirnoćom otoka Brača, rođena je u Kölnu. Nakon završenog Studija germanistike u Bonnu, u Berlinu je radila za novinske agencije i odnose s javnošću.

Svojim prvim romanom vjerojatno će zainteresirati mnoge Hrvate koji su osobno ili čiji su roditelji, ili djedovi došli živjeti iz Hrvatske u Njemačku, kao i sve one koji su zbog različitih razloga pokrenuti iz svojih zemalja.

Saskia Luka rado se odazvala na razgovor o svom romanu Tag für Tag, o otoku Braču i novim perspektivama ostvarenja boljeg svijeta.

FM: Kada je točno objavljena Vaša knjiga Tag für Tag?

“Knjiga je objavljena 13. kolovoza 2019.”

FM: Koliko dugo ste pisali roman?
“Ukupno sam na knjizi radila oko pet godina, ali ne kontinuirano. Bila sam zaposlena, naše oboje djece bilo je još malo, tako da je često preostajalo jako malo vremena za pisanje. Skoro godinu dana, gotovo završen tekst ležao je u “ladici” i konačno sam ga još jedanput kompletno obradila i završila.”

FM: Što je glavna tema romana?

“Radi se o tri žene, snažne osobnosti i različitih generacija: Marija, koja potiče iz Dalmacije, ali već dugo živi u Njemačkoj, nakon što je njezin suprug iznenada umro, dovela je k sebi svoju jako staru majku iz jednog malog mjesta u Dalmaciji. Suprugovom smrću ona (Marija) kao da je izgubila i domovinu, ali ona traži način kako se vratiti u život. Baka je iskorijenjena i dovedena u Njemačku. Jednu novu domovinu ona ne želi i želi umrijeti. Marijinoj kćerki upravo rastu krila i napušta kuću u kojoj je odrasla, ali ona traži odgovor na pitanje, gdje su njeni korijeni.”

FM: Je li Vam Vaš boravak na Braču pomogao boljem razumijevanju jedne obitelji iz Dalmacije?

Više godina dijelim svoj život s dalmatinskom obitelju svoga supruga – s tim nisam računala kada sam ga prije skoro osamnaest godina upoznala u jednom kafiću u Kölnu, gdje smo obadvoje zarađivali za studij. Također, nisam nikad pomislila, da bih s njim i našom djecom živjela na otoku Braču. Život je jedna luda stvar. Brač me jako inspirira, ali moj manuskript je već bio kod izdavača u vrijeme kada smo se preselili na Brač.

FM: “Rekli ste kako je roman inspiriran obitelju Vašeg supruga. Sadrži li roman Dan za danom (Tag für Tag) neke biografske elemente te obitelji?”

Da, postoje mnoge anegdote i biografske paralele jer s jednom hrvatskom obitelju može se toga doživjeti.

Selo i kuća bake moga supruga je za mene nevjerojatno mjesto, tamo sam smjestila dio svog romana i tamo živi baka iz mojeg romana. Pravu baku, nisam nikad upoznala, ali ona živi u mnogim obiteljskim pripovjedanjima i ona je u svojoj kući činila važan dio obiteljske povijesti. Jako sam zahvalna svom svekru što je tu kuću održao, bez njega bi se srušila i nestala. Volim osjetiti stvari koje su već prošle i nestale, ali ipak još nazočne i osjećam se jako ispunjeno tamo gore, u brdima.

Bez te kuće i te obitelji, moje knjige sigurno ne bi bilo, iako su nastali posve drugi likovi koji ne sliče nikome u mojoj obitelji. Likovi iz mog romana imaju svoje vlastite životne priče, znači ne radi se o biografskom romanu.”
FM: Hoće li knjiga biti predstavljena na Sajmu knjiga u Frankfurtu 2019.?

Da! Knjiga Tag und Tag pripada Jesenjem programu Izdavača Kein & Aber Verlag i bit će predstavljena na Sajmu; ja ću također biti na Sajmu knjiga u Frankfurtu i čitati odlomke iz svog romana.”

FM: Što za Vas znači godina provedena na otoku Braču – avanturu ili jedan život na moru kao što je nekada živio i Ernest Hemingway? Je li se Vaša predodžba o Hrvatskoj promijenila nakon življenja na Braču?

Još od kada su naša djeca bila posve mala, željela sam otići iz velikog grada, imala sam želju živjeti u prirodi, na moru, ali nisam nikad pomislila na Hrvatsku. Nisam imala predodžbu gdje bih takav život mogao biti vođen jer mi se činilo to jako dalekim. Možda to ima veze s mojom knjigom, iznenada se pojavilo pitanje: Zašto se ne preseliti u Hrvatsku? Rekla sam to svom suprugu i bila sam sigurna da će reći, ne – ali on je rekao, da. Tjedan kasnije, već smo bili spakirali kofere.

U Berlinu smo puno radili, naša djeca bila su mala tako da je to bilo jako naporno vrijeme koje je sada iza nas. Ovdje, iako nam nije uvijek lagano, radimo usporenije, ali još uvijek sve stižemo, i imamo više vremena za obitelj, potrebno je vremena, ali drago mi je zbog naše djece, koja ovdje stižu posve nova i drugačija iskustva. Njima se sviđa otočki život. Da, to je jedna avantura.

Dalmaciju sam upoznala jako dobro, ali cijelu Hrvatsku još ne, i na samom otoku ima još mnogo toga za otkriti- ja sigurno ne bih mogla donijeti svoj sud o cijeloj zemlji, ali uživam u prijateljskim i nekompliciranim odnosima i u humoru ljudi.

Upoznala s nevjerojatno osjećajne i inspirativne ljude. Provodim puno vremena u nevjerojatnoj prirodi, jako sam zahvalna što upravo ovdje živim i što mogu sve upoznati- što nije bilo moguće za vrijeme mojih posjeta, za vrijeme godišnjih odmora.

Znatiželjna sam kako će se Hrvatska i Europa razvijati…preseljenje u Hrvatsku je prilično neobično, puno ljudi napušta ovu zemlju iako to ne žele, oni ne vide perspektivu.

Impresionirana sam pokretom “Petkom za budućnost ” (“Fridays for Future”), i nadam se da će nova generacija prevazići naše ograničenosti i zajedno ostvariti jedan bolji svijet. Nacionalizam, uskogrudnost i politika koja samo misli na svoju dobrobit, korupcija i uništenje okoliša mora prestati.”

Fenix-magazin/Jasna Lovrinčević

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je pod sloganom “Zato što vjerujem u Hrvatsku” službeno najavila kandidaturu za novi mandat na Pantovčaku poručivši kako je čvrsto vjerovala i vjeruje da Hrvatsku možemo graditi kao zemlju po mjeri čovjeka, javlja HINA.

“Pet godina živim licem u lice s Hrvatskom. Obnašam dužnost Predsjednice Republike zajedno s vama, odgovorno i ponosno. Vaše povjerenje – moja je snaga”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović najavivši kandidaturu za drugi mandat u Matici hrvatskoj.

Istaknula je da je u prvi mandat ušla s vjerom u velik potencijal Hrvatske kao snažne i ponosne države, koja može i treba suvereno kreirati svoj razvoj napredujući prema najrazvijenijim europskim državama. Države koja može davati još veći doprinos rješavanju zajedničkih europskih i svjetskih problema.

“Čvrsto sam vjerovala i vjerujem da Hrvatsku možemo graditi kao zemlju po mjeri čovjeka”, poručila je Grabar-Kitarović.

“Kao predsjednica koju izravno birate i koja vas na taj način izravno predstavlja, isticala sam najvažnije državne i društvene probleme, otvarajući javnu raspravu o njima i nudeći rješenja. Sada tražim vaše povjerenje za drugi mandat”, istaknula je u svom obraćanju često prekidana pljeskom okupljenih.

Poručila je kako oduku o ponovnoj kandidaturi za tu časnu i odgovornu dužnost objavljuje u želji da nastavimo put “zajedništva i bolje Hrvatske”.

Fenix-magazin/MD/ Hina

Premijer Andrej Plenković u srijedu je uoči službene objave predsjedničke kandidature Kolinde Grabar-Kitarović ocijenio da ju od ostalih kandidata izdvajaju angažman na međunarodnom pozicioniranju Hrvatske, stabilnost institucija i jačanje Hrvatske vojske.

Plenković je istaknuo kako će osim HDZ-a aktualnu predsjednicu podržati većina hrvatskog naroda jer ljudi znaju što je korisno za zemlju, a što manje korisno. Svejedno mu je tko će uz aktualnu predsjednicu ući u drugi krug izbora, dok je na pitanje što je izdvaja od ostalih kandidata rekao “da je to očito”.

“Njena postignuća u prvom mandatu, smjer zemlje koju vodimo, činjenica da se angažirala i na međunarodnom pozicioniranju Hrvatske, da je vodila računa o stabilnosti institucija, da smo u ovom mandatu ojačali i Hrvatsku vojsku, dakle obranu koja je jedna od njenih nadležnosti. Mislim da će ona dobiti većinsku potporu birača”, rekao je Plenković nakon svečanosti otkrivanja biste Mahatme Gandhija na zagrebačkom jezeru Bundek.

Naglasio je da će svi članovi HDZ-a sudjelovati u predsjedničkoj kampanji. “Ako ste član stranke, ako podržavate predsjedničku kandidatkinju, imate obvezu sudjelovati”, poručio je te izrazio uvjerenje da će potpora biti dobra.

Što se tiče stanja u školstvu, odnosno najavljenog prosvjeda u osnovnim i srednjim školama i objave na facebooku ministrice Blaženke Divjak da nije zadovoljna razvojem situacije u razgovorima sindikata i Vlade, Plenković je istaknuo kako je bitna jedinstvena politika Vlade. Razgovarali su sa sindikatima i oni znaju Vladinu ponudu, rekao je, a odnosi se na dio ove godine, dok su razgovore za buduće vrijeme ostavili za kasnije.

“Kad imate neki dijalog bitno je da se ljudi nađu negdje. Dobra volja s naše strane postoji u svim mogućim pitanjima koja su se otvorila u našem mandatu i sva su u biti riješena”, kaže Plenković.

Upitan može li riskirati prosvjed u osnovnim i srednjim školama uoči predsjedničkih izbora, rekao je da te stvari nisu povezane te da su u resornom Ministarstvu znanosti i obrazovanja napravili dobra postignuća.

“Smatramo da je obrazovanje važno, cijenimo doprinos učitelja i profesora. Bez obrazovanja nema konkurentnosti u budućnosti Hrvatske i novih generacija. Trebamo voditi i računa o poruci koja je kontinuirana, da se moramo raširiti onoliko koliko možemo. Kod njih apeliramo za razumijevanje. Ponuda je bila dobra”, poručio je Plenković.

Što se tiče odlaska međimurskog župana Matije Posavca iz HNS-a, Plenković je poručio da neovisno tko gdje lokalno vlada, Vlada svima pomaže organizirano i angažirano.

Fenix-magazin/MD/Hina

U pucnjavi na parkiralištu ispred supermarketa u Abensbergu u Donjoj Bavarskoj u srijedu navečer u dvije pucnjave ubijen je 39-godišnji muškarac, a još jedan muškarac je teško ranjen.

Kako je glasnogovornik policije Günther Tomaschko rekao za medije, uhićene su dvije osumnjičene osobe. Policija je nakon pucnjave u velikom broju stigla na mjesto događaja. U potragu za osumnjičenima je bio i policijski helikopter.

Prema policijskom priopćenju, prva pucnjava se dogodila oo 18 sati na Straubinger Strasse u Abensbergu. Dvojica muškaraca su pucali u 39-godišnjaka koji se nalazio u svom automobilu. Oko 18.30 sati je došlo do drugog incidenta u Abensbergu. Ispaljeno je još nekoliko hitaca iz vatrenog oružja, teško je ranjen jedan muškarac. Počinitelji su pobjegli. Vjerujemo da su oba slučaja povezana, rekao je glasnogovornik policije Günther Tomaschko.

Svjedokinja koja je bila u supermarketu za vrijeme pucnjave rekla je za “Mittelbayerischer” da je čula “pucanj ili sličan šum” te da je na parkiralištu vidjela osumnjičenu osobu.

Bild.de također prenosi kako su se u Abensbergu dogodile dvije pucnjave. Na parkiralištu Edeka ubijen je muškarac, dok je nedaleko u drugoj pucnjavi druga osoba teško ozlijeđena.

Nakon pucnjave policija je krenula u pptjeru te je pretreseno nekoliko stanova. Oko 20 sati, nedaleko ispred supermarketa Edeka, uhićena su dvije osumnjičene osobe. Policija je javila kako je nastavila potjeru za drugim eventualno umiješanima osobama u pucnjavu koja se dogodila.

Motiv i detalji ubojstva nisu još razjašnjeni. Policija je na Twitteru objavila da je istraga u tijeku te zatražila da se zaustave nagađanja o zločinu.

Premanajnovijim informacijama od četvrtka ujutro, nema naznaka o daljnjim osumnjičenim osobama osim dvojice uhićenih.

Fenix-magazin/MD

Orkestar Zagrebačke filharmonije nastupit će u petak 4. listopada u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu predvođena jednim od najintrigantnijih dirigenata današnjice Kristjanom Järvijem, na koncertu kojim najavljuje prestižnu europsku turneju s programom klasičnog i suvremenog repertoara.

Kako se ističe u najavi, koncertom u sklopu svojeg Plavog ciklusa, Filharmoničari će u petak najaviti koncertni program koji će predstaviti na turneji koja ih vodi u tri europske zemlje – Austriju, Njemačku i Švicarsku.

Svestrani Kristjan Järvi jedan je najintrigantnijih dirigenata nove generacije. Skladatelj, dirigent, aranžer i producent, hvaljen od publike jednako kao i od glazbene kritike, smatran je jednim od najinovativnijih dirigenata klasične glazbene scene zbog originalnih projekata i festivala koje stvara i predvodi, a u kojima uspješno spaja žanrove s ciljem razvoja drugačijih, novih i naprednih glazbenih doživljaja za publiku.

Program koncerta u petak, a onda i program europske turneje, osmišljen je kao spoj djela klasičnog repertoara, s onim nešto suvremenijim. Tako će Filharmoničari izvesti izbor iz baleta Snjeguljica, op. 12, Čajkovskoga, te Griegov Klavirski koncertu u a-molu, kao i skladbu Fratres za gudače i udaraljke suvremenog estonskog skladatelja Arvo Pärta te skladbu New York Songs Kristjana Järvija koji će se ovdje predstaviti ne samo kao dirigent, već i kao skladatelj, a s Filharmoničarima će nastupiti i nagrađivana pijanistica Soryang.

Podrijetlom iz Južne Koreje, školovala se i usavršavala na na prestižnim europskim glazbenim konzervatorijima. Održava recitale po cijelom svijetu te redovito nastupa s najpoznatijim svjetskim orkestrima.

U skladu s misijom zagrebačkih Filharmoničara da na međunarodnim pozornicama predstavljaju bogatu hrvatsku glazbenu i kulturnu ostavštinu, koncert će otvoriti Simfonijsko kolo istaknutog hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca.

“Upravo su Gotovčeva djela, sa snažnim elementima narodne glazbe, više nego sva druga, zarana afirmirala hrvatsku glazbu u inozemstvu te je do danas ostao jednim od najpoznatijih skladatelja izvan granica Hrvatske čija su se djela izvodila na preko osamdeset europskih glazbenih pozornica”, ističu Filharmoničari.

“Koncertni program koji će zagrebačka publika čuti u petak bit će najljepši ‘ispraćaj’ orkestra (sretnim) putevima glazbe na europsku turneju. Europski glazbeni centri Beč, Dresden, München, Frankfurt i Zürich od 8. do 12. listopada bit će obojani glazbenim bojama Zagreba i Hrvatske”, poručuju.

Fenix-magazin/SIM/Hina

Jedan korisnik Twittera objavio je fotografiju iz pekarnice u njemačkom Aschaffenburgu koja prikazuje WC pekarnice.

I to ne bilo kakav WC , već onaj koji ima “panoramski pogled”, odnosno stakleni vanjski zid. Njemački mediji su se raspisali o njegovoj fotografiji, a RTL.de se pita “je li to doista WC ili samo marketinški trik”.

Kad su vidjeli da su društvene mreže “planule” a mediji se raspisali o njihovom WC-u, vlasnici pekarnice su objasnili o čemu se radi.

” WC je dobio samo privremeni stakleni zid jer smo mijenjali reklamni plakat kojim je stakleni zid bio oblijepljen. U vrijeme dok je stakleni zid bio bez plakata, trgovina je bila zatvorena”, rekao je glasnogovornik pekarnice. No, priznao je kako su slučajno dobili i na reklami jer su se mnogi prolaznici fotografirali ispred “panoramskog wc-a” a slike postavljali na društvene mreže.

Fenix-magazin/MD

Willkommen im Backwerk Aschaffenburg! Jetzt neu mit Panoramatoilette pic.twitter.com/NEpAFlroeq

— Chris Nanoo (@nanoorap) September 27, 2019

Njemačka danas obilježava 29. obljetnicu ujedinjenja. Trideset godina nakon pada Berlinskog zida bilježe se značajni pomaci u gospodarskom oporavku bivše Istočne Njemačke ali su građani unatoč tomu nezadovoljni, proizlazi iz redovitog izvješća njemačke vlade o stanju u zemlji nakon ujedinjenja objavljenog prije nekoliko dana.

“Mnogi građani su i dalje uvjereni kako se istok zemlje zapostavlja”, rekao je povjerenik njemačke vlade za obnovu istoka zemlje Christian Hirte prilikom predstavljanja izvješća, javlja Hina.

Politički novinar Kay-Alexander Scholz za Deutsche Welle piše kako on smatra da njemačko ujedinjenje poslije gotovo 30 godina nije dovršeno. Podsjeća na teško naslijeđe bliske prošlosti. I od mladih traži da srastanju daju nove poticaje.

– Podjela Njemačke se osjetila u brojnim obiteljima – braća i sestre su bili razdvojeni, a brojna djeca su imala tetke ili stričeve u drugom dijelu zemlje. Gradnja Berlinskog zida 1961. je tako dovela do mnogih obiteljskih drama. Većina onih koji su to doživjeli kao odrasli ljudi u međuvremenu su umrli ili su jako stari. Nestali su svi oni za koje je „jedinstvo” uvijek bilo osobna želja. Podjela je za njih bila greška koja je donijela patnje i koju je trebalo nadvladati. Zato je i među mnogim zapadnim Nijemcima postojala velika spremnost da pomognu rođacima u ekonomski mnogo slabijoj Istočnoj Njemačkoj. Slali su im u DDR tisuće paketa s kavom, južnim voćem, odjećom i dobrom čokoladom.

No, već je za djecu te generacije podjela Njemačke tijekom 70-ih i 80-ih godina bila normalno stanje. Jer, ona su rasla ili u Zapadnoj ili u Istočnoj Njemačkoj i prema tome – u potpuno različitim svjetovima.

Došla je velika nezaposlenost

Na Zapadu su šezdesetosmaši odjednom počeli postavljati svojim roditeljima pitanja o njihovoj ulozi u nacionalsocijalizmu. Pojmovi kao što su „nacija” ili „domovina“ su odjednom počeli važiti kao nadiđeni i snobovski – internacionalizam je postao popularan. Europska zajednica je nudila put iz potisnutih pitanja o nacionalnoj krivici. Rođaci u Istočnoj Njemačkoj su u sivoj svakodnevici svoje diktature živjeli negdje daleko, govori Kay-Alexander Scholz za Deutsche Welle. 

A onda je došla revolucija 1989., pad Zida i godinu dana kasnije i ponovno ujedinjenje Njemačke. No, kada je euforija prošla, istok zemlje je izgubio na značenju. Ni danas 20 posto zapadnih Nijemaca još nikada nije posjetilo istočnu Njemačku!

Poslije „preokreta”, kako je također zvana revolucija iz 1989., sa Zapada su potekle stotine milijardi za obnovu siromašnog istoka. No, preokret je za mnoge istočne Nijemce značio prije svega nezaposlenost – svaki drugi je izgubio posao. Zapad koji su postali i oni, Zapad koji je nekada u paketima s robom tako lijepo mirisao i izgledao kao raj, pokazao se kao surovo konkurentsko društvo. Idealna slika je brzo izblijedjela. Oni koji nisu mogli, ili nisu htjeli, držati korak, povukli su se i počeli uljepšano govoriti o DDR-u.

I stranke su izgubile interes za unutarnjemačko srastanje. Jest, ponosno su prezentirani ekonomski podaci prema kojima se napredovalo – što je bilo i točno. No, nitko se nije usuđivao ozbiljno pokrenuti raspravu o vremenu revolucije i njegovim gubitnicima. Na Zapadu mnogi nisu htjeli slušati o tome i zvali su svoju braću i sestre u istočnoj Njemačkoj „istočnjacima koji samo kukaju”, govoreći im da konačno trebaju prestati sa svojim negativnim pričama. Pri tome su istočni Nijemci htjeli govoriti o tome kako su se osjećali kada su se takorekuć preko noći probudili u drugoj državi s novim i njima nepoznatim pravilima i zakonima. Na kraju krajeva DDR je 3. listopada 1990. pristupio Saveznoj Republici Njemačkoj – njihova država je, dakle, nestala.

Obje generacije – i ona koja je živjela za vrijeme gradnje zida i ona koja je slavila njegov pad – mnogo toga su doživjele, mnogo propatile. Ima stvari s kojima se ni jedni ni drugi još nisu suočili. A takve stvari ne mogu jednostavno nestati, već se prenose na sljedeće generacije.

Ujedinjenje i povijest političkog preokreta još nisu završeni. Ono o čemu roditelji, djedovi i bake ne mogu ili ne žele govoriti bit će tema za njihovu djecu i unuke. Način na koji će se oni suočiti s tim naslijeđem bit će presudan za budući suživot istočnih i zapadnih Nijemaca. Istok i Zapad ne smiju više nikada dozvoliti da ih razdvoje, kaže Kay-Alexander Scholz Deutsche Welle. 

Fenix-magazin/MD/ Deutsche Welle. 

Velika dalmatinska klapa „Cambi“ iz malog Kaštel Kambelovca održat će u nedjelju 13. listopada u 19,30 sati u poznatom bečkom kazalištu „Akzent“ cjelovečernji koncert, izvijestio je javnost predsjednik Kulturnog i sportskog društva „Zagreb“ u Beču Blaško Papić, koji je i organizator koncerta.

Klapa je osnovana 1986. godine, a ime je dobila po plemićkoj obitelji Cambi i istoimenoj kuli u Kaštel Kambelovcu. Izvedbom tradicionalnih dalmatinskih pjesama, vlastitih skladbi i obradama domaćih i stranih uspješnica, višestruko nagrađivana klapa Cambi , svojim glazbenim izričajem i glasovnim sposobnostima plijeni pozornost brojne publike, kako u zemlji tako i u inozemstvu.

„Dođite i uživajte u veličanstvenom –a capella- pjevanju- klape Cambi“, pozvao je sve Bečane i ostale zaljubljenike dobre glazbe agilni predsjednik KSD „Zagreb“ Blaško Papić. Dodao je kako se sve informacije o koncertu mogu se dobiti na telefonskom broju 0699 19451 919 ili na www. zagrebwien.at.

Fenix-magazin/Snježana Herek

Istarska policija privela je 39-godišnjeg njemačkog državljanina koji je u noći s ponedjeljka na utorak u Puli, bježeći automobilom od policijske patrole koja je krenula za njim zbog prometnog prekršaja, udario u policijski kombi i ozlijedio dvojicu policajaca.

Iz policije su u četvrtak izvijestili kako su oko 2.50 sati u Tršćanskoj ulici u Puli uočili Škodu njemačkih registracija kako prelazi na stranu ceste namijenjenu suprotnom smjeru, pa su presretačem krenuli za njim, pokušavajući ga zaustaviti uz korištenje zvučnih i svjetlosnih signala.

Vozač se oglušio zahtjev policije, ubrzao i krenuo Istarskim ipsilonom prema Umagu, pri čemu je naglo mijenjao smjer kretanja i ulazio u putanju policijskih vozila koja su ga pokušala zaustaviti.

Pritom je udario u policijski kombi te ozlijedio dvojicu policajaca.

Na taj je način, navode u PU istarskoj, spriječio policiju u obavljaju službene radnje te je općeopasnom radnjom ugrozio njihove te živote i imovinu ostalih sudionika u prometu.

Dolaskom do naplatnih kućica u Umagu Nijemac se nakratko zaustavio, pa su ga tada policajci uhitili.

Po dovršetku kriminalističkog istraživanja u srijedu navečer je priveden te kazneno prijavljen zbog prisile prema službenoj osobi, oštećenja tuđe stvari te dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

Fenix-magazin/MD/Hina

Hrvatski državljanin (45) je teško ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se dogodila 1. listopada oko 18.25 sati na autocesti A25 kod Welser prema Linzu.

Hrvat se iz još neutvrđenih razloga svojim automobilom zabio u kamion koji je vozio ispred njega kad je došlo do zastoja u prometu. Od siline udarca, kamion kojeg je vozio 30-godišnji vozač je odgurnut na automobil ispred kojeg je vozio 35-godišnjak.

Vozači oba automobila su pokušali pomoći Hrvatu koji je ostao “zarobljen” u svom automobilu.

No, tek su ga vatrogasci uspjeli izvaditi iz automobila. Prevezen je helikopterom u bolnicu u Linzu. Policija je na nekoliko sati zatvorila tu dionicu autoceste.

Fenix-magazin/MD

Uoči kvalifikacijske međunarodne nogometna utakmica za EURO 2020 između nogometnih reprezentacija Hrvatske i Mađarske, koja će se održati na Poljudu 10. listopada Policijska uprava splitsko-dalmatinska uputila je priopćenje za javnost, piše Slobodna Dalmacija. 

– Sukladno sigurnosnoj procjeni policijski službenici će prije, za vrijeme i nakon održavanja javnog okupljanja uz osiguranje javnog okupljanja, intenzivno opservirati područje Grada Splita, obilaziti mjesta gdje će se okupljati navijači i navijačke skupine, provoditi mjere i radnje iz nadležnosti policije, a sve u cilju prevencije protupravnih ponašanja, zaštite imovine i sigurnosti osoba.

Obavještavamo građane kako će policijski službenici kontinuirano nekoliko dana prije javnog okupljanja, a posebno intenzivno na sam dan održavanja javnog okupljanja, biti pojačano nazočni u Gradu Splitu, na prometnim blokadnim punktovima u gradu, ali i na prilaznim pravcima, te poduzimati mjere i radnje iz nadležnosti policije u cilju prevencije protupravnih ponašanja.

Na dan održavanja javnog okupljanja očekujemo na području Grada Splita, ali i na čitavom području Splitsko-dalmatinske županije, veliki broj navijača, pripadnika različitih hrvatskih navijačkih skupina, kao i strane navijače, radi čega molimo građane da ukoliko uoče skupine osoba koje se protupravno ponašaju ili bi se mogle protupravno ponašati, da odmah pozovu policiju na broj 192.

Na dan odigravanja utakmice policija će, sukladno članku 79. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, prije, za vrijeme odigravanja i nakon završetka utakmice vršiti snimanje na stadionu i prilaznim pravcima – ističu iz PU.

Građane nadalje obavještavaju da će 9.listopada od 16 sati, pa do završetka osiguranja javnog okupljanja uspostaviti blokada prometa na šetnici oko stadiona. Na dan održavanja javnog okupljanja 10.listopada od 07:45 sati u ulici Put Lore biti će uspostavljeni blokadni punktovi, te će od rotora do TC Lidl u biti cijelosti onemogućen promet. Blokada prometa biti će uspostavljena sve do završetka osiguranja.

Također, od 07:00 sati uspostavit će se blokade prometa u ulici VIII. mediteranskih igara-kod ulaza na parkiralište bazena Poljud, kod ugostiteljskog objekta „Hemingway“, te na raskrižju ulice VIII. mediteranskih igara i ulice Sedam Kaštela (osim za vozila policije, odnosno vozila s propusnicom i stanara). Od 16.30 sati će se uspostaviti blokada prometa u ulici Zrinsko-frankopanskoj – od raskrižja s ulicom Hrvatske mornarice do ulaza u Loru, te u ulici Put Supavla – od raskrižja s ulicom Put Brodarice (osim vozila HV, stanara i javnog prijevoza).

– Još jednom upozoravamo vozače da svoja vozila ne ostavljaju na mjestima gdje je zabranjeno zaustavljanje i pakiranje. Prometni redari, će zajedno s policijskim službenicima, na dan održavanja javnog okupljanja, sankcionirati vozače nepropisno parkiranih vozila posebno u ulicama Zrinsko- frankopanska, Hrvatske mornarice, VII Kaštela i Put Supavla, te će vozila za koja budu postojali uvjeti za premještanje biti premještena. Ovo se ujedno odnosi i na nepropisno parkirana vozila po sredini kolnika naprijed navedenih cesta.

Obzirom da je u poslijepodnevnim satima na gradskim prometnicama inače pojačan intenzitet prometa i dolazi do gužvi, a na dan odigravanja utakmice očekujemo i dodatne gužve u prometu, savjetujemo svim građanima koji planiraju doći na utakmicu, da na vrijeme krenu prema stadionu, te da ukoliko su u mogućnosti koriste javni prijevoz, kako bi izbjegli stvaranje većih gužvi i zastoja u prometu.

Posjetitelji svoja vozila neće moći parkirati oko stadiona i u široj zoni oko stadiona, pa savjetujemo da ukoliko na javno okupljanje dolaze osobnim vozilom, isto parkiraju na parkiralištima u drugim dijelovima grada, te pješke ili javnim prijevozom dođu do stadiona

Sve sudionike u prometu molimo za dodatno strpljene i oprez ukoliko dođe do stvaranja većih gužvi i zastoja, posebno ukoliko bude postojala potreba za zatvaranjem određenih dijelova prometnica na području Grada Splita – nagašavaju iz splitske policije.

Podsjećaju i kako je Zakonom o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima zabranjeno sljedeće:

– unošenje ili pokušaj unošenja alkoholnih pića i droga, te ulazak i boravak u prostor športskog objekta u alkoholiziranom stanju

– unošenje pirotehničkih sredstava, oružja i drugih predmeta koji su pogodni za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja, te paljenje i bacanje pirotehničkih sredstava, kao i paljenje drugih navijačkih rekvizita

– maskiranje lica kapom, maramom ili na drugi način u cilju prikrivanja identiteta

– unošenje i isticanje transparenata, zastava ili drugih stvari s tekstom ili slikom, znakom ili drugim obilježjem kojima se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti

– pjevanje pjesama ili dobacivanje poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti

– pokušaj nedopuštenog ulaska, odnosno nedopušteni ulazak u natjecateljski prostor ili u gledateljski prostor, prostor koji je namijenjen sudcima ili drugim osobama koje sudjeluju u športskom natjecanju

– bacanje predmeta u natjecateljski prostor

– boravak i zadržavanje na mjestu u gledateljskom prostoru za koje se ne posjeduje ulaznica ili odgovarajuća isprava izdana od strane organizatora.

Nakon ulaska na stadion i tijekom javnog okupljanja, ističu iz PU, gledatelji isključivo mogu sjediti na mjestu koje je određeno na ulaznici i ne mogu tijekom javnog okupljanja sjediti na nekom drugom mjestu, niti biti na mjestima ili u prostorima koji nisu predviđeni za gledatelje.

Sva uočena naprijed navedena protupravna ponašanja biti će sankcionirana sukladno Zakonom o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima.

Posebno još jednom napominjemo posjetiteljima, dodaju u policiji, kako uz kupljenu ulaznicu prilikom ulaza moraju imati identifikacijski dokument sa slikom (osobna iskaznica, putovnica i vozačka dozvola) temeljem kojeg će prije ulaska biti provjeren njihov identitet.

– Podsjećamo posjetitelje da ranije dođu na stadion, kako bi nakon obavljenih pregleda, provjera, osoba i ulaznica mogli prije početka javnog okupljanja ući na stadion i zauzeti svoja mjesta označena na ulaznici. Molimo građane da poštuju smjernice, upozorenja i zapovijedi policijskih službenika u prometu i na stadionu, kako bi nogometna utakmica protekla bez izgreda – zaključuju u PU.

Fenix-magazin/MD/Slobodna Dalmacija. 

Zebra koja je pobjegla iz cirkusa i izazvala prometnu nesreću na autoputu u Njemačkoj je usmrćena, priopćila je policija, a prenosi BBC u četvrtak.

Policija u sjevernome gradu Rostocku navodi da je životinja izazvala prometni kaos, oštetila automobile i prouzročila nesreću na autocesti A20 u srijedu prije nego što su je časnici ustrijelili.

Druga zebra koja je također pobjegla iz cirkusa je uhvaćena.

Nije poznato kako su životinje uspjele pobjeći iz cirkusa u sjevernoj Njemačkoj u utorak navečer.

Policija je objavila upozorenje na Twitteru u srijedu ujutro da jedna od odbjeglih zebri ometa promet na A20 te da je izazvala nesreću.

“Životinja se kretala u krivom smjeru na autocesti iz Tessina za Rostock”, kazala je glasnogovornica policije za Deutsche Welle.
U kasnijoj objavi rečeno je da nitko nije ozlijeđen u sudaru koji se dogodio kada je jedan automobil naglo zakočio kako bi izbjegao zebru, a drugi se zaletio u njega.

Životinja je oštetila vozila i izazvala privremeno zatvaranje autoceste.

Policajci i cirkuski krotitelj pokušali su je obuzdati i uhvatiti živu, ali nisu uspjeli.

Druga zebra je navodno vraćena u cirkus.

Fenix-magazin/MD/Hina

Europski parlament usvojio je 19. rujna 2019. rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“.

U Rezoluciji objavljenoj na internetskoj stranici europarl.europa.eu, Europski parlament  je osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih režima. Između ostalog, Rezolucija podsjeća kako su “nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti”.

Rezoluciju Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)) objavljujemo u cijelosti: 

– uzimajući u obzir univerzalna načela ljudskih prava i temeljna načela Europske unije kao zajednice utemeljene na zajedničkim vrijednostima,

– uzimajući u obzir izjavu koju su 22. kolovoza 2019. uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima dali prvi podpredsjednik Timmermans i povjerenica Jourová,

– uzimajući u obzir Opću deklaraciju Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima usvojenu 10. prosinca 1948.,

– uzimajući u obzir Rezoluciju od 12. svibnja 2005. o 60. obljetnici kraja Drugog svjetskog rata u Europi na dan 8. svibnja 1945.(1),

– uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006.,

– uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima(2),

– uzimajući u obzir prašku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.,

– uzimajući u obzir svoju deklaraciju o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma usvojenu 23. rujna 2008.(3),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. travnja 2009. o europskoj savjesti i totalitarizmu(4),

– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 22. prosinca 2010. o sjećanju na zločine totalitarnih režima u Europi (COM(2010)0783),

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 9. i 10. lipnja 2011. o sjećanju na zločine totalitarnih režima u Europi,

– uzimajući u obzir Varšavsku deklaraciju od 23. kolovoza 2011. o Europskom danu sjećanja na žrtve totalitarnih režima,

– uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su 23. kolovoza 2018. dali predstavnici vlada država članica EU-a u spomen žrtvama komunizma,

– uzimajući u obzir svoju povijesnu rezoluciju o situaciji u Estoniji, Latviji i Litvi usvojenu 13. siječnja 1983. kao odgovor na „Baltički apel“ koji je uputilo 45 građana tih zemalja,

– uzimajući u obzir rezolucije i izjave o zločinima totalitarnih komunističkih režima koje je usvojio niz nacionalnih parlamenata,

– uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A. budući da se ove godine obilježava 80. godišnjica početka Drugog svjetskog rata, koji je uzrokovao ljudsku patnju dotad neviđenih razmjera i doveo do okupacije zemalja u Europi koja je potrajala desetljećima;

B. budući da su prije 80 godina, 23. kolovoza 1939., komunistički Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisale Ugovor o nenapadanju, poznat kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegove tajne protokole u kojima su podijelili Europu i teritorije neovisnih država u sfere interesa između svoja dva totalitarna režima, otvorivši tako put za izbijanje Drugog svjetskog rata;

C. budući da je, kao izravna posljedica pakta Molotov-Ribbentrop, uz nacističko-sovjetski Sporazum o prijateljstvu i demarkaciji koji je uslijedio 28. rujna 1939., Republiku Poljsku prvo napao Hitler, a dva tjedna kasnije i Staljin, čime je ta zemlja lišena neovisnosti, a poljski narod suočen s nezapamćenom tragedijom; te da je komunistički Sovjetski Savez 30. studenog 1939. započeo agresiju na Finsku, a u lipnju 1940. okupirao i pripojio dijelove Rumunjske (teritorije koji nisu nikad vraćeni) te pripojio nezavisne republike Litvu, Latviju i Estoniju;

D. budući da su nakon poraza nacističkog režima i završetka Drugog svjetskog rata neke europske zemlje mogle provesti obnovu i započeti proces pomirenja, dok su druge europske zemlje ostale pod diktaturom, a neke i pod izravnom sovjetskom okupacijom ili utjecajem, još pola stoljeća te su im sloboda, suverenitet, dostojanstvo, ljudska prava i društveno-gospodarski razvoj i dalje bili uskraćeni;

E. budući da, usprkos tome što su zločini nacističkog režima ocijenjeni i kažnjeni u okviru Nürnberškog procesa, još uvijek postoji hitna potreba za većom osviještenošću, moralnim preispitivanjem i pravnim istragama u pogledu zločina staljinizma i drugih diktatura;

F. budući da su u nekim državama članicama komunističke i nacističke ideologije zakonom zabranjene;

G. budući da je europska integracija od početka predstavljala reakciju na patnje prouzročene dvama svjetskim ratovima i nacističkom tiranijom koja je dovela do holokausta, odgovor na širenje totalitarnih i nedemokratskih komunističkih režima u središnjoj i istočnoj Europi te način da se suradnjom i integracijom prevladaju duboke podjele i neprijateljstva u Europi, prestane s ratovima i osigura demokracija u Europi; budući da je za europske zemlje koje su pretrpjele sovjetsku okupaciju i komunističku diktaturu, proces proširenja EU-a koji je započeo 2004. značio povratak u europsku obitelj kojoj pripadaju;

H. budući da se europska tragična povijest ne smije zaboraviti kako bi se odala počast žrtvama, osudili počinitelji i postavili temelji za pomirenje koje počiva na istini i sjećanju;

I. budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje;

J. budući da je prije 30 godina, 23. kolovoza 1989., obilježena 50. godišnjica Pakta Molotov-Ribbentrop te je u znak sjećanja na žrtve totalitarnih režima organiziran „Baltički put“, dotad nezabilježena demonstracija dva milijuna Litavaca, Latvijaca i Estonaca koji su se uhvatili za ruke i formirali ljudski lanac koji se protezao od Vilniusa do Rige, pa sve do Tallinna;

K. budući da su, usprkos tome što je Kongres narodnih zastupnika SSSR-a 24. prosinca 1989. osudio potpisivanje Pakta Molotov-Ribbentrop, kao i drugih sporazuma s nacističkom Njemačkom, ruske vlasti u kolovozu 2019. odbacile odgovornost za taj sporazum i njegove posljedice te trenutačno promiču stajalište da su Poljska, baltičke države i Zapad pravi pokretači Drugog svjetskog rata;

L. budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile staljinističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje;

M. budući da otvoreno radikalne, rasističke i ksenofobne skupine i političke stranke potiču na mržnju i nasilje u društvu, primjerice širenjem govora mržnje na internetu, što često dovodi do porasta nasilja, ksenofobije i netolerancije;

1. podsjeća na to da se prema članku 2. UEU-a Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina; podsjeća na to da su te vrijednosti zajedničke svim državama članicama;

2. naglašava da je Drugi svjetski rat, najrazorniji rat u povijesti Europe, započeo kao neposredni rezultat zloglasnog nacističko-sovjetskog Sporazuma o nenapadanju od 23. kolovoza 1939., poznatog i kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegovih tajnih protokola, u kojima su ta dva totalitarna režima sa zajedničkim ciljem osvajanja svijeta podijelila Europu u dvije zone utjecaja;

3. podsjeća da su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi;

4. izražava svoje duboko poštovanje za svaku žrtvu tih totalitarnih režima i poziva sve europske institucije i aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi održali sjećanje na stravične totalitarne zločine protiv čovječnosti i sustavna teške kršenja ljudskih prava, pobrinuli se da ih se iznese pred sudove i zajamčilo da se takvi zločini više nikada ne ponove; naglašava važnost očuvanja sjećanja na prošlost jer bez sjećanja ne može biti pomirenja te ponavlja svoj ujedinjeni stav protiv svakog oblika totalitarne vlasti, bez obzira na njezinu ideološku pozadinu;

5. poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim;

6. osuđuje manifestacije i širenje totalitarnih ideologija kao što su nacizam i staljinizam u EU-u;

7. osuđuje povijesni revizionizam i glorificiranje nacističkih kolaboracionista u nekim državama članicama EU-a; duboko ga brine sve veće prihvaćanje radikalnih ideologija i povratak fašizmu, rasizmu, ksenofobiji i drugim oblicima netolerancije u Europskoj uniji te uznemiruju vijesti iz nekih država članica o šurovanju političkih vođa, političkih stranaka i tijela kaznenopravnog progona s radikalnim, rasističkim i ksenofobnim pokretima različitih političkih denominacija; poziva države članice da najoštrije osude takva djela jer ona ugrožavaju vrijednosti EU-a, mir, slobodu i demokraciju;

8. poziva sve države članice EU-a da 23. kolovoza obilježavaju kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima i na razini EU-a i na državnoj razini te da razvijaju svijest mlađih generacija o tim temama tako što će povijest i analizu posljedica totalitarnih režima uključiti u kurikulume i udžbenike svih škola u EU-u; poziva države članice da podrže dokumentiranje mučne prošlosti Europe, na primjer prevođenjem rasprava s Nürnberškog procesa na sve jezike EU-a;

9. poziva države članice da osude sve oblike negiranja holokausta, uključujući trivijaliziranje i umanjivanje zločina koje su počinili nacisti i njihovi kolaboracionisti, te da spriječe pojavu trivijalizacije u političkom i medijskom diskursu;

10. zalaže se za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima; potiče države članice da kroz opću kulturu promiču obrazovanje o raznolikosti našeg društva i o našoj zajedničkoj povijesti, uključujući obrazovanje o zvjerstvima počinjenim u Drugom svjetskom ratu, poput holokausta i sustavnog dehumaniziranja njegovih žrtava tijekom niza godina;

11. nadalje, poziva na to da se 25. svibnja (godišnjica smaknuća heroja iz Auschwitza ritmajstora Witolda Pileckog) proglasi međunarodnim danom junaka borbe protiv totalitarizma koji će biti izraz poštovanja i počasti prema svima onima koji su, suprotstavivši se tiraniji, pokazali junaštvo i istinsku ljubav za čovječanstvo te će budućim generacijama služiti kao jasan primjer ispravnog stava koji treba zauzeti pred prijetnjom od totalitarnog porobljavanja;

12. poziva Komisiju da pruži efektivnu potporu projektima za povijesno pamćenje i sjećanje u državama članicama kao i za aktivnosti Platforme europskog sjećanja i savjesti te da u okviru programa Europa za građane odvoji odgovarajuća financijska sredstva za komemoraciju i sjećanje na žrtve totalitarizma, kao što je to izneseno u stajalištu Parlamenta o programu Prava i vrijednosti za razdoblje 2021. – 2027.;

13. izjavljuje da europska integracija kao model mira i pomirenja predstavlja slobodan izbor naroda Europe koji su se tako opredijelili za zajedničku budućnost te da Europska unija ima posebnu odgovornost za promicanje i zaštitu demokracije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, ne samo unutar već i izvan Europske unije;

14. ističe da su se, u svjetlu pristupanja EU-u i NATO-u, zemlje istočne i središnje Europe ne samo vratile u europsku obitelj slobodnih demokratskih zemalja, već da su se, uz pomoć EU-a, pokazale uspješnima u provedbi reformi i postizanju društveno-gospodarskog razvoja; naglašava, međutim, da ta mogućnost treba ostati otvorena i drugim europskim zemljama kako je utvrđeno u članku 49. UEU-a;

15. tvrdi da je Rusija i dalje najveća žrtva komunističkog totalitarizma i da će njezin razvoj u demokratsku državu biti otežan sve dok vlada, politička elita i politička propaganda nastavljaju s umanjivanjem komunističkih zločina i veličanjem sovjetskog totalitarnog režima; stoga poziva sve dijelove ruskog društva da se suoče sa svojom tragičnom prošlošću;

16. duboko je zabrinut zbog nastojanja sadašnjeg ruskog vodstva da iskrivi povijesne činjenice i umanji zločine sovjetskog totalitarnog režima te ih smatra opasnom sastavnicom informacijskog rata koji se vodi protiv demokratske Europe s ciljem da se ona podijeli te stoga poziva Komisiju da se odlučno suprotstavi tim nastojanjima;

17. izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola;

18. napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava;

19. osuđuje činjenicu da ekstremističke i ksenofobne političke snage u Europi sve više posežu za iskrivljivanjem povijesnih činjenica te koriste simboliku i retoriku u kojoj se čuju odjeci nekih aspekata totalitarne propagande, uključujući rasizam, antisemitizam i mržnju prema seksualnim i drugim manjinama;

20. apelira na države članice da se pridržavaju odredbi Okvirne odluke Vijeća, tako da se suprotstave organizacijama koje šire govor mržnje i nasilje u javnim prostorima i na internetu; te da efektivno zabrane neofašističke i neonacističke skupine i svaku drugu zakladu ili udrugu koja veliča i glorificira nacizam i fašizam ili bilo koji drugi oblik totalitarizma, poštujući pritom domaći pravni poredak i nadležnost;

21. naglašava da bi tragična prošlost Europe i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet, stvarajući tako otvorena i tolerantna društva i zajednice koje prihvaćaju etničke, vjerske i seksualne manjine i primjenjujući europske vrijednosti na sve;

22. nalaže Predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, ruskoj Dumi i parlamentima zemalja Istočnog partnerstva.

Fenix-magazin/MD

Zelena lista najavila je u petak da će na predstojećim predsjedničkim izborima podržati Miroslava Škoru jer vjeruju da će on biti “zeleni” predsjednik, javlja HINA.

“U Hrvatskoj je došlo vrijeme da se kaže dosta SDP-u i HDZ-u. Ovo je treća opcija, koja može pobijediti na izborima i može promijeniti Hrvatsku, ali ono što je najvažnije, da je može zazeleniti”, rekao je predsjednik Zelene liste Nenad Matić na konferenciji za novinare.

Na sjednici predsjedništva jednoglasno su podržali Škoru kao kandidata za predsjednika, kaže Matić, jer Škoro osjeća zelene politike te im je obećao predstaviti ih u kampanji i provoditi ih kao predsjednik.

Zelene politike u cijelom svijetu i Europskoj uniji dolaze sve više do izražaja i u fokus javnosti, a takve stranke imaju sve veći utjecaj i rezultate. “Mislimo da je i u Hrvatskoj došlo vrijeme da te teme dođu u fokus javnosti i da budu dostojno prezentirane na političkoj sceni”, rekao je Matić.

Naglasio je kako se Škori sviđa njihova teorija da se nacionalni interesi više ne brane puškom nego čuvanjem okoliša.

Matić kaže da se za zelene govori da su lijevo, ali zelena politika u biti izvire iz demokršćanstva.

“Kada je po Bibliji stvarana zemlja, pet dana je Bog stvarao zemlju, a jedan dan čovjeka. Ako vjerujete i ako ste kršćanin, onda ćete sigurno čuvati ono što je rađeno pet dana. Jedan od većih oblika vjere je da čuvate svoj okoliš i doprinosite da živimo u lijepoj i zdravoj Hrvatskoj”, zaključio je Matić.

Fenix-magazin/SIM/Hina

Neobičan slučaj dogodio se u noći s nedjelje na ponedjeljak (30. rujna) kod njemačko-austrijskog graničnog tunela Füssen.

Policija je na cesti BAB 7 zaustavila muškarca njemačkog podrijetla u čijem su automobilu bili 28-godišnja Iračanka i njezin petogodišnji sin. Imali su valjane putovnice, ali ne vizu za Njemačku. Žena je uvjeravala policiju da joj je sin teško bolestan te putuju jednom njemačkom dječjem liječniku. Rekla je kako u Italiji, odakle putuju, liječnici nisu dovoljno dobri.

Žena je rekla a liječnika kod kojeg navodno putuju u Njemačku, obitelj njezinog supruga poznaje 25 godina jer su živjeli u istom gradu u Iraku.
Međutim, nije mogla pokazati nikakve liječničke dokumente koji bi potvrdili njezinu priču.

Policija je nju i sina vratila natrag u Austriju. 47-godišnji Nijemac je nakon provjere policije nastavio putovanje. No, čeka ga podizanje kaznene prijave zbog sumnje da je krijumčario strane državljane u Njemačku.

Fenix-magazin/MD

Zagrebačka policija uhitila je djevojku koja je od ožujka na području Novog Zagreba ukrala devet bicikala vrijednih oko 24 tisuće kuna koje je potom prodavala putem oglasnika.

Osumnjičenu 22-godišnju kradljivicu terete da je operirala po stambenim zgradama gdje je tražila bicikle i potom rezala sajle kojima su bili vezani za ogradu.

Iz zgrada je ukrala osam bicikala, a jedan s parkirališta koji je također bi vezan za ogradu.

Nedjela je počinila u ožujku i travnju, a potom i u srpnju, kolovozu i rujnu na području Novog Zagreba, izvijestila je zagrebačka policija.

Pojedinačna vrijednost bicikala kretala se od tisuću do šest tisuća kuna a ukupna šteta napravljena tim nedjelima penje se na 24,200 kuna. Nakon krađe bicikle je prodavala putem oglasnika.

Fenix-magazin/MD/Hina

Iz središta Vukovara prema 27 kilometara udaljenom Tovarniku u utorak 8. listopada u 10 sati krenut će sudionici jedanaeste Memorijalne utrke Vukovar-Tovarnik, koju u povodu 28. obljetnice ubojstva tovarničkog župnika Ivana Burika trči šezdesetak trkača u organizaciji Maraton klub „Hrvatski sokol” iz Osijeka i Udruge „Dr. Ante Starčević” iz Tovarnika, priopćuju iz Udruge dr. Ante Starčević –Tovarnik koju vodi predsjednik Antun Ivanković.  Priopćenje prenosimo u cijelost:

Uoči starta utrke, sudionici će se pomoliti ispred Kamenog križa na ušću Vuke u Dunav, a očekuje se kako bi u Tovarnik trebali stići oko 13.30 sati kada će uslijediti polaganje vijenaca i zajednička molitva na mjestu masovne grobnice i kod spomen-poprsja i groba Ivana Burika na tovarničkom groblju.

U Obavijestima Biskupskoga ordinarijata u Đakovu o smrti tovarničkoga župnika Ivana Burika 1991. zapisano je sljedeće: „Ivan Burik, tovarnički župnik, rođen 8. studenoga 1928. u Neštinu. Osnovno školovanje završio u rodnom mjestu. U zrelijim godinama školuje se u Zagrebu i Đakovu. Za svećenika zaređen u Đakovu dne 6. ožujka 1960. Bio je kapelan u Đakovu, a od 1963. do smrti župnik u Tovarniku. Ubijen je najvjerojatnije 9. listopada 1991. u župnom stanu u Tovarniku, od četnika. Pojedinosti nisu poznate“.

Jedan njegov župljanin o svom župniku poslao je pismo u kome ističe: „Ne sjećam se točno datuma. Znam da sam bio s vlč. Burikom 8 dana nakon pada Tovarnika. Sahranjivali smo zajedno 23 osobe na groblju u Tovarniku. Velečasni se trudio da utvrdi identitet svih poginulih i umrlih koje smo sahranjivali. Nije uspio. Ja se sjećam pouzdano nekih od njih: Džambo, Mato Ćurić, Marko (nastavnik), Adamović Ivan, Filić Đuro, Marinković Danika i dr. Ja sam tih dana bio među zatočenicima u Tovarniku. Zadužen sam bio s ostalima da kupim smeće. Jednog dana nam je čuvar rekao: Otići ćemo u župni stan i odnijeti župnika Burika koji je umro od infarkta. Međutim, kad smo došli i obišli sve prostorije župnog stana, nismo ga našli. Potom smo neki sišli u podrum.

Tu je ležao mrtav na leđima a na prsima mu se vidjela prostrijelna rana od oko 5 cm širine. Osjetilo se da je ubijen još prije nekoliko dana. Za to vrijeme čuvar je bio vani. Nismo ništa o viđenome vani izjavljivali bojeći se za svoj život. Zamotali smo velečasnovo tijelo u ćebe i potom stavili u najlonsku vreću koju smo zavezali. Potom smo ga sahranili na groblju i to u drugom redu bagerom iskopanog rova, drugoga otraga, odmah iza Subašine mame (Ivković). Kod kuće sam zapisao datum ali sad se ne sjećam. Molim da za sada moje ime ne dolazi u javnost’ (Biskupski ordinarijat Đakovo, broj 1771/1991).“

Mnogi još i danas preživjeli svjedoci svjedoče, kako se ubojica Kosta Gvozdenov u Lovasu 1991. godine javno hvalio da je u Tovarniku ubio svećenika Ivana Burika. Premda dokazi ne tematiziraju do u detalje ubojstvo vlč. Ivana Burika, ipak daju indicije kako je Burikov ubojica Kosta Gvozdenov iz Vršca (Srbija).

Sramotan je pokušaj prikrivanja ratnoga zločina i mučeničke smrti vlč. Ivana Burika, s lažnim i krivotvorenim liječničkim izvješćem tadašnje mrtvozornice dr. Ljeposave Stanimirović od 12. listopada 1991., o uzroku Burikove smrti, a bez da je pregledala njegovo mrtvo tijelo, u kojem se lažno navodi da vlč. Ivan Burik nije ubijen, nego da je poginuo od eksplozije.

Fenix-magazin/SIM/A.Ivanković

Policija u Ginsheim-Gustavsburgu kod Mainza je morala intervenirati zbog trojice muškaraca koji su se potukli zbog usisavača.

Sukob se dogodio u jednom izbjegličkom centru u četvrtak u poslijepodnevnim satima. Mladić (21) i njegova dva cimera su se sukobila zbog usisavača.

Pozvana je policija, a kad su tri policijska dužnosnika napokon stigla u izbjeglički centar, 21-godišnjak je potpuno izgubio kontrolu zaprijetio policajcima i to rašpicom za nokte.

“Policija je nadvladala muškarca unatoč njegovom “oružju”, rekao je u šaljivom tonu glasnogovornik policije.

No, s obzirom na to da su policajci došli u kontakt s krvlju napadača, pregledani su u bolnici kao mjera opreza.

Napadač je morao dati krv zbog sumnje na konzumiranje droga i alkohola. Priveden je, protiv njega će podignuti optužnice za napad i napad na policijske dužnosnike.

Policijski glasnogovornik nije pojasnio što su trojica muškaraca koji žive u istoj sobi u izbjegličkom centru namjeravala s usisavačem. Za pretpostaviti je da nisu baš sva trojica namjeravala usisavati u isto vrijeme.

Fenix-magazin/MD