Javnost u Hrvatskoj ima sve više razmijevanja za prava LGBTIQ osoba, ali kad one pokažu želju da postanu roditelji, sva se ranija podrška prema njima brzo istopi, javlja HINA.

Jedan je to od ključnih naglasaka tematskog broja znanstvenog časopisa Revija za sociologiju posvećena roditeljstvu lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih, interspolnih i queer (LGBTIQ) osoba. Gošće urednice Marina Štambuk i Maja Tadić Vujčić okupile su autorice i autore koji kroz šest članaka odgovaraju na važnija pitanja velikog broja mladih LGBTIQ osoba u Hrvatskoj koje pokazuju potrebu za roditeljstvom.

Iako se pravni okvir mijenja, Statistika Agencije Europske unije za temeljna prava kao i hrvatska istraživanja pokazuju da je Hrvatska još uvijek homofobična, te da se LGBTIQ osobe suočavaju s predrasudama i diskriminacijom, kaže se.

Bez „kućice“ za rodni identitet

O LGBTIQ populaciji u Hrvaskoj malo se zna i službeni sociodemografski podaci ne postoje, kao ni podaci o broju roditelja iz te skupine. Posljednji popis stanovništva zabilježio je da 140 ljudi živi u istospolnim zajednicama. Ministarstvo uprave objavilo je od donošenja Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola 2014. godine do svibnja 2019. sklopljeno 297 životnih partnerstava. Prema posljednjim istraživanjima s LGBTIQ sudionicima u Hrvatskoj, 3 do 5 posto njih izjavljuje da su roditelji.

U člancima se upozorava da istraživanja u Hrvatskoj barataju samo tradicionalnom varijablom spola, pod kojom se bilježe samo „muški“ i „ženski“ spol.

Napominju da je „spol društvena kategorija temeljena na biološkim karakteristikama“, koji se utvrđuje spolnim kromosomima, hormonima, žlijezdama kao i unutarnjim i vanjskim spolnim organima, te da osoba može biti muškog spola, ženskog spola ili može biti interspolna.

No, za određivanje identiteta osobe važan je i rod, koji podrazumijeva društvena očekivanja i norme oko specifičnih stavova, osjećaja i ponašanja koji se vežu uz muževnost odnosno ženstvenost.

Individualni doživljaj vlastitog spola predstavlja spolni identitet, a individualni doživljaj vlastitog roda predstavlja rodni identitet osobe, napominje se.

Hrvatska – životni partneri istog spola ne mogu postati roditelji

Pravni okvir se, istina, značajno promijenio, ali potrebno je još mnogo poboljšanja da bi se on uskladilo sa smjernicama EU za promicanje i zaštitu prava LGBTIQ osoba, ističe se i dodaje da tome ne idu prilog konzervativni pokreti usmjereni na ograničavanje seksualnih i reproduktivnih prava.

Unatoč ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, koja proizašla iz referenduma iz 2013., prihvaćen je Zakon o životnom partnerstvu osoba istoga spola u 2014,, koji je formalne i neformalne istospolne životne partnere izjednačio s bračnim partnerima i izvanbračnim partnerima.

Izjednačena su zakonska prava koja se odnose na vlasništvo, nasljedstvo, socijalna, zdravstvena i mirovinska prava, kao i pristup javnim i tržišnim uslugama. Međutim, ta jednaka prava nisu se rutinski prenosila na druge zakone koji se odnose na istospolne parove, kaže se.

Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola je uveo kategoriju partnerske skrbi i partnera-skrbnika kojim se može imenovati drugi istospolni životni partner kada maloljetno dijete njegova istospolnog životnog partnera ostane bez ili nema drugog roditelja roditelja. Partner-skrbnik stječe sva prava i obaveze kao roditelj, ali njegovo ime nije upisano u rodni list kao drugi roditelj, već kao bilješka. Osim toga životni partneri ne mogu pristupiti postupku posvojenja ili udomljavanja djece, te nisu navedeni kao mogući korisnici medicinski potpomognute oplodnje.

Stoga, u Hrvatskoj ne postoje mogućnosti da istospolni životni partneri bez djece postanu roditelji. To mogu učiniti samo kao pojedinci. Tako, većina sadašnjih LGBTIQ roditelja u Hrvatskoj su žene koje su imale djecu u prethodnoj heteroseksualnoj vezi.

Na zapadu imaju pravo na roditeljstvo

Na zapadu, pak, postoje brojna istraživanja o LGBTIQ osobama i njihovu roditeljstvu. Rezultati Gallupovog istraživanja pokazali su da se 4,5 posto odraslih osoba u SAD identificira kao lezbijke, gejevi, biseksualne ili transrodne osobe, po čemu u SAD-u živi otprilike 11 milijuna LGBT osoba.

Također, LGBTIQ roditelji predstavljaju značajnu skupina među roditeljima u cjelini. Američki popis stanovništva iz 2010. godine izvijestio je da otprilike 19 posto istospolnih parova odgaja djecu, dok talijanska Nacionalna zdravstvena služba raspolaže podacima da su 15 do 20 posto lezbijki i 10 posto gej muškaraca roditelji, ističe se u časopisu.

Sva istraživanja daju snažne dokaze da roditeljska seksualna orijentacija nije povezana s djelotvornošću roditeljstva. Djeca koja odrastaju s LGBTIQ roditeljima pokazuju usporedive razvojne ishode kao i djeca koja žive s heteroseksualnim roditeljima, što znači da postižu sličan akademski uspjeh, kognitivni razvoj, socijalne vještine i mentalno zdravlje, kažu u uvodniku časopisa urednice.

Lezbijke mogu planirati roditeljstvo putem posvajanja, udomiteljstva i medicinski potpomognutom oplodnjom, koristeći različite kombinacije oplodnje kod kuće ili u klinici s poznatim ili nepoznatim donorom, dok gej muškarci mogu posvojiti ili udomiti dijete te postati roditeljima kroz surogatstvo.

Drugi oblik planiranog roditeljstva su i obiteljski aranžmani sa zajedničkim roditeljstvom parova lezbijki i gejeva.

Zbog različitih pravnih i socijalnih zapreka, korištenje metoda formiranja obitelji razlikuje se od zemlje do zemlje, kaže se.

Navedena su iskustva LGBT osoba koje su iz srednje i istočne Europe doselile u Belgiju i Nizozemsku. Ondje inkluzivni okviri olakšavaju i osnažuju LGBT pojedince da ostvare životne i obiteljske ciljeve, a istodobno obeshrabruju predrasude drugih pojedinca u okolini, dok zemlje njihova podrijetla restriktivnim okvirom isključuju LGBT pojedince iz punopravnog državljanstva, te omogućuju diskriminaciju neheteroseksualnih obitelji, kaže se.

Tko želi postati roditelj u Hrvatskoj

U časopisu su predstavljeni rezultati istraživanja u Hrvatskoj u kojem je sudjelovalo 486 LGBTIQ osoba bez djece i 24 LGBTIQ osobe koje su roditelji. Ono je pokazalo da u prosjeku starije osobe među njima ne žele, ali da mlađi žele imati djecu.

Većina sudionika koji su već bili roditelji to su postali u prijašnjim heteroseksualnim vezama, dok je među onima koji su pokušavali postati roditelji najčešće korištena metoda potpomognute oplodnje. Rezultati na cijelom uzorku pokazali su da su usvajanje i udomiteljstvo najpoželjnije metode formiranja obitelji te da su partneri najvažniji izvori podrške za roditeljstvo.

LGBTIQ osobe u Hrvatskoj nemaju društvenu podršku za roditeljstvo, često su izložene stigmatizaciji i diskriminaciji, što može imati široki negativni utjecaj na dobrobit LGBTIQ osoba i njihove djece, ističe se.

Od ranih 2000-ih hrvatsko društvo sve više prihvaća i priznaje LGBTIQ osobe, ali su javne rasprave o obiteljskim životima LGBTIQ osoba uglavnom negativne i često pune predrasuda.

Unatoč tome, studija pokazuje da LGBTIQ osobe stvaraju obitelji i uživaju u obiteljskom životu, da imaju djecu i da mnogi od njih izražavaju želju da postanu roditelji.

Glavni razlozi za roditeljstvo prema istraživanju su unutarnji: želja za ljubavlju, za razmjenom znanja i razvijanjem posebne veze s djetetom.

Sudionici koji nisu željeli imati djecu ističu ograničenu osobnu slobodu, veliku odgovornost i radno opterećenje, kao i neke razloge koji su povezani sa strahom od stigmatizacije djece zbog seksualne orijentacije ili rodnog identiteta roditelja.

Jedan od ključnih koraka u smanjenju nejednakosti i diskriminacije je razvijanje snažnih i učinkovitih strategija, zaključuju gostujuće urednice. One trebaju biti utemeljene na znanstvenim dokazima s ciljem podizanja svijesti, povećanja priznanja i pružanja bolje podrške LGBTIQ osobama i njihovim obiteljima. Objavljivanje posebnog broja Revije za sociologiju je važan korak prema tom cilju, zaključuju.

Fenix-magazn/SIM/Hina

Tuga Tarle, diplomatkinja, promotorica hrvatske kulture, humanitarka i književnica, od 2002. godine do danas pokušava u Rijeci realizirati projekt o osnivanju Muzeja hrvatskog iseljeništva (ili Hrvatski iseljenički muzej) pod radnim naslovom SIGMa.

Do danas to nije uspjela. Nedavno je uputila je otvoreno pismo riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu, no on joj je odgovorio kako ideju smatra zanimljivom, upitavši je zašto se suprotstavila obnovi Muzeja grada Rijeke, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i broda „Galeb“, (poznat kao ploveća rezidencija Josipa Broza Tita), te mu nije jasno zašto mu šalje otvoreno pismo, umjesto da otvoreno pismo uputili Vladi RH i nadležnim ministarstvima.

FM: Vaša prepiska vezana uz Muzej hrvatskog iseljeništva s gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom trajala je punih 17 godina. Zašto se do sada niste uspjeli dogovoriti oko projekta?

Moja je prepiska s gradonačelnikom Rijeke g. Obersnelom započela 2002. godine te se povremeno obnavljala do danas. Gospodin Obersnel bio je pun pohvala i uvijek je izjavljivao da u potpunosti podržava taj projekt. U svezi s tim razgovarao je o budućem prostoru muzeja s bivšim ministrom kulture g. Božom Biškupićem, a ja sam razaslala na stotine adresa moj elaborat, pitajući za mišljenje kako stručnu, tako i kulturnu javnost, Hrvate izvan domovine i sunarodnjake u Hrvatskoj. O tom projektu obavijestila sam sve dosadašnje predsjednike RH, predsjednike Vlade (osim g. Plenkovića) i ministre kulture, ali to očito nije zanimalo naš politički establišment, koji se uglavnom zaklinje na ljubav spram hrvatskog iseljeništva, bez pokrića.

FM: Kako je krenula ideja projekta „Muzej hrvatskog iseljeništva“ u Rijeci?

Ideje su poput sjemenja, raspršene su svijetom svuda oko nas i samo im treba plodnoga tla, vode i sunca da započne proces klijanja. Otuda moja upornost svih ovih godina. Tijekom 20-og st. u više navrata je bilo pokušaja osnivanja Muzeja hrvatskog iseljeništva, no bez političke potpore države to bi se uvijek izjalovilo. Pa tako danas u Hrvatskoj postoje muzeji iskrivljenih ogledala, gljiva, prekinutih veza, Titove ostavštine itd., ali muzej koji bi pod svojim krilima okupio, čuvao, izučavao i prikazivao bogatu kulturnu ostavštinu Hrvata i njihovih potomaka koji su u zemljama useljenja stvarali svoj život, rađali djecu i radili za opći boljitak društva, a ujedno i patili i čeznuli za domovinom te joj u svakom smislu zdušno pomagali, takvoga muzeja nijedna vlast nije htjela. Jer, Muzej hrvatskog iseljeništva trebao bi biti projekt od nacionalnog značenja (kao što je to HNK, HDA ili HAZU) i vezivno tkivo jednog raspuklog bića da bi bio uspješan i istinski spomenik hrvatskom narodu, njegovim iseljenim dušama i njihovim potomcima – dakle, zajednički projekt svih Hrvata.

Rijeka je točka opstanka

 FM: Zašto baš u luci Grada Rijeke, a ne recimo negdje u Dalmaciji, Hercegovini pa i Slavoniji, odakle je otišao najveći broj iseljenika?

Od osobite je važnosti da Muzej hrvatskog iseljeništva bude smješten u Rijeci. Rijeka je smještena na važnoj geostrateškoj lokaciji. Tu je simbolički spoj mora i kopna, metafora luke kao kolijevke sigurnosti i sidrišta povratka, tu je blizu osjetljiva granica kulturnih doticaja i ispreplitanja naroda, žarište koje ne bi smjelo ugasiti plamen prisutnosti hrvatskoga duha, odmaknuto središte događanja, što je Hrvatskoj od nasušnog interesa kako bi ostala snažna i cijela, kako bi se ravnomjerno razvijala po pokrajinama. Rijeka je točka opstanka kao Vukovar, Dubrovnik, Varaždin. Rijeka, osim toga, ima prostor za prenamjenu u jednom od tamošnjih austrougarskih skladišta. Interakcija kopna i mora je idealni medij za spoj domovinske Hrvatske i njezinog iseljeništva te je spomenik iseljeničkom doprinosu domovini i svijetu, ali je i simbolička poveznica s masovnim migracijama globaliziranoga svijeta.

Socijalna država posve se urušila, pa oni koji se nadaju da će naći njezinu zaštitu na Zapadu gadno se varaju

 FM: Kakvog bi sadržaja muzej trebao biti?

Muzej hrvatskog iseljeništva trebao bi biti laboratorij stvaralačkih i istraživačkih sadržaja, kulturno središte, centar centripetalnih sila iz zaleđa i s otoka, turističko susretište, znanstveni inkubator za izučavanje migracija, jednom riječju samoodrživi projekt čuvanja kolektivne memorije, izučavanja iskustava migranata, predstavljanja njihova doprinosa svjetskoj kulturnoj baštini.

FM: Nekad su iseljavali radnici koji su se uglavnom zapošljavali na gradilištima, u tvornicama, a danas to čine mladi ljudi, profesionalci, stručnjaci, znanstvenici. Ovi prvi su odlazili tješeći se skorašnjim povratkom, no ovi drugi niti ne razmišljaju o povratku. Ima li uopće povratka kad jednom napuste svoju domovinu?

Danas svjedočimo nomadizaciji svijeta neviđenih razmjera. Čovjek je u okruženju, koje je sam stvorio, postao neprepoznatljivo biće krize, koliko otuđeno od prirode, toliko i od vlastitoga bitka. Usto je nesrazmjer u napretku i modernizaciji toliko velik, da dok jedan dio svijeta živi u Informacijskom dobu uživajući njegove blagodati i standard, većina stanovnika siromašnih zemalja nije dostigla ni industrijsku dob društvenoga napretka.

Noviju generaciju iseljenika čekaju daleko veći izazovi od njihovih prethodnika, običnih radnika…

Čovjek današnjice potreban je korporativnoj moći kao mobilan, površan i ovisan pojedinac, pogodan za vjetrometinu globalnog tržišta rada, a time i lako dostupan potrošač korporativnog smeća. Kad postaje nepotreban, odbacuje ga se i bez milosti zamjenjuje mlađim, vitalnijim, sposobnijim ljudima. Socijalna država posve se urušila, pa oni koji se nadaju da će naći njezinu zaštitu na Zapadu gadno se varaju.

Njih čekaju daleko veći izazovi od njihovih prethodnika, običnih radnika, jer kao obrazovani i prihvaćeni članovi sredine u kojoj su se školovali, imaju potrebu da isti status uživaju i u novom okružju. Kad jednom napustite domovinu i ostanete neko vrijeme živjeti drugdje, i protiv volje počinje ta nova sredina djelovati, a staro polako blijedi.Ne dijelite svakodnevne brige i probleme i radosti sa starim društvom, otvara se jaz između dvaju svjetova i vi nehotice propadate u taj procijep iz kojega se ne možete više vratiti onakvi kakvi ste nekad bili.

Vrijeme i sredina čine svoje, veze slabe, a novi korjenčići polako učvršćuju vaše deblo u novoj posudi. To je poput stabljike koju, ako ju želite presaditi, trebate ponijeti nešto njezine zemlje sa sobom (ta zemlja su tradicija, jezik i običaji). Oni se više ne hrane u izvornoj sredini pa se polako počinju sušiti kao biljke u herbarijima, a vi i nesvjesno počinjete poprimati iz okoline nove podražaje, kulturne sadržaje i fluid koji će vam pomoći da prebrodite prijelaz i da nastavite živjeti. Pitanje je hoćete li biti sposobni da urastete u tkivo vama novoga svijeta ili ćete ostati živjeti između dvaju svjetova – ne pripadajući ni jednome do kraja.

„Ukorijenjenost – kaže Simone Weil – je možda najvažnija i najmanje poznata duševna potreba… Ljudsko se biće ukorjenjuje svojim zbiljskim djelovanjem i naravnim sudjelovanjem u postojanju neke zajednice, koja na životu čuva stanovite riznice prošlosti i stanovit predosjećaj budućnosti“… „Iskorijenjenost je kudikamo najopasnija bolest ljudskog društva, jer ona umnaža samu sebe… Uzalud bi bilo okrenuti se od prošlosti i misliti samo na budućnost. Bila bi to opasna iluzija vjerovati da je to čak moguće“ – izjavljuje Weil, te dodaje: „Od svih potreba ljudske duše, najživotnija je potreba za prošlošću, a uništenje prošlosti možda je najveći zločin s kojim se može usporediti uništenje čitave jedne ljudske civilizacije“. Eto nam odgovora, zato nam je neophodno potreban Muzej hrvatskoga iseljeništva.

Fenix-magazin/Marijana Dokoza

Želite li se pretplatiti na tiskano izdanje hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix Magazin, možete to učiniti:
putem e-maila: revelin.media@gmail.com
telefonom: +49 (0) 69 34 878 1400
faksom: +49 (0) 69 34 878 1409

ili putem linka ONLINE PRETPLATA

Košarkaš Real Madrida Jordan Mickey sve više ostavlja svoj osobni pečat u košarci Real Madrida.

U utakmici španjolske lige između Iberostar Tenerife i Reala, koju su Madrižani dobili rezultatom 76:71, Amerikanac  punog imena Jordan Grayson Mickey zakucao je loptu u koš poput svog svog slavnog prethodnika Michaela Jordana.

Centar Madrižana je istrčao jedan kontranapad, skočio s linije slobodnih bacanja i zakucao loptu u koš.

Njegov potez, bolje rečeno let zrakom od linije slobodnih bacanja do koša, oduševio je publiku u dvorani ali i sve ljubitelje košarke koji su vidjeli potez 25-godišnjeg američkog košarkaša koji trenutačno brani boje Reala.

U donjim video prilozima pogedajte i usporedite snimku najnovijeg zakucavanja Jordan Mickey sa ranijom snimkom zakucavanja Michael Jordana. 

Fenix-magazin/SIM

Carla Bellucci (38) je žena koja svakodnevno dobiva prijetnje smrću i zbog toga se mora često seliti.

Bivša manekenka i majka troje djece iz Borehamwooda kod Hertfordshirea u Velikoj Britaniji je lagala da pati od depresije kako bi od Nacionalnog zavoda za zdravstveno i invalidsko osiguranje dobila 7 tisuća funti za liječenje. Novac je iskoristila u druge svrhe.

Obavila je estetske zahvate, a rezultatom se putem fotografija pohvalila na Instagram profilu.

Kad se otkrilo što je učinila, život joj se pretvorio u pakao. Za britanske medije je izjavila da joj svakodnevno prijetnje, psuju na ulici, prijete joj smrću a susjedi i prolaznici bacaju jaja i druge stvari na njezinu kuću.

Na društvenim mrežama je nazivaju pogrdnim imenima, pa kaže Carla, boji se izići na ulicu.

– Mrze me svi mom rodnom gradu, strah me za svoj i život moje djece  – rekla je Carla i odlučila se preseliti u drugo mjesto gdje je nitko ne zna kako bi imala mir.

No, budući da su o njoj pisali svi mediji u Velikoj Britaniji, pitanje je gdje je će pronaći takvo mjesto.

Fenix-magazin/MD

Austrijski mediji ovih dana pišu o starijem bračnom paru iz Hrvatske koji je oštetio državu za više tisuća eura.

Muškarac (74) i njegova tri godine mlađa supruga su primali socijalnu pomoć koja je vezana uz stalni boravak u Austriji. No, umjesto u Austriji ustanovilo se da su protekle dvije godine živjeli u Hrvatskoj, piše “Kronen Zeitung”.

74-godišnjak je prijavio prebivalište u austrijskom mjestu Leoben, no tamo nisu živjeli od travnja 2017. do travnja 2019. godine.

U isto vrijeme je 74-godišnjak primao dodatak na svoju invalidsku mirovinu. Taj se dodatak prima samo ako živite u Austriji.

Policija je podnijela kaznenu prijavu protiv bračnog para, navode da imaju dokaze da su umjesto u Austriji, živjeli u Hrvatskoj.

Austrijski mediji otvaraju i pitanje strožih kontrola stranaca u njihovoj zemlji kad je riječ o socijalnoj pomoći.

Fenix-magazin/MD

Požarište u Žrnovnici kod Splita, koje je u ljeto 2017. bilo zahvaćeno velikim požarom, u  prvoj ovogodišnjoj akciji Boranka, koja je završena u nedjelu, pošumljavalo je oko 600 volontera iz svih dijelova Hrvatske, a  zasadili su više tisuća sadnica.

Na požarištima se sadi mješovita sastojina bjelogorice i crnogorice, odnosno isključivo izvorne vrste stabla, priopćili su iz Saveza izviđača Hrvatske.

„Strašno je vidjeti sve ove požarom uništene površine. Sve su to nekada bile šume, a nama izviđačima, koji smo izuzetno vezani uz šumu i prirodu, još je teže gledati kad šuma nestane.  Došlo nas je 20-ak iz Siska i osjećamo se odlično kad možemo pomoći u obnovi prirode”, izjavio je Josip Kolak, izviđački voditelj iz Siska.

Uz izviđače i ostale volontere i građane koji su se priključili akciji, u pošumljavanju područja Žrnovnice sudjelovali su i zaposlenici tvrtki sponzora kampanje Boranka iz Raiffeisen banke i tvrtke L’Occitane, a  50-ak zaposlenika Raiffeisen banke, glavnog sponzora Boranke, oba je dana sudjelovalo u akcijama sadnje.

Prije početka sadnje volontere su educirali stručnjaci iz Hrvatskih šuma, koji su im objašnjavali tehniku sađenja i učili ih o vrstama koje se sade.

Za sigurnost sudionika brinuli su se volonteri Crvenog križa, a vatrogasci iz Javne vatrogasne postrojbe  Split i DVD Solin osigurali su cisterne s vodom za piće i za zalijevanje sadnica, a opremu za sadnju dopremili su djelatnici Ravnateljstva civilne zaštite. Grad Split osigurao je autobuse za prijevoz volontera.

Organizatori iz Saveza izviđača Hrvatske poručili su kako su iznimno  zadovoljni prvom ovogodišnjom vikend akcijom  Boranka u Žrnovnici.

Ističu kako su već u pripremama za iduće vikend akcije Boranke, a sljedeća će biti  12. i 13. listopada u opožarenom Solinskom naselju Kučine, gdje se očekuje  sudjelovanje oko 1000 volontera, od čega nekoliko stotina školaraca iz solinskih osnovnih škola.
Dolazak na akciju pošumljavanja u Kučinama  u subotu, 12. listopada, najavio je i veleposlanik Velike Britanije  Andrew Dalgleish sa suradnicima iz veleposlanstva, izvijestili su iz Saveza izviđača  Hrvatske.

Ovogodišnja  akcija Boranka  nastavit će se  26. i 27. listopad pošumljavanjem požarišta u Sitnu Gornjem kod Splita te 9. i 10. studenog pošumljavanjem  Kožina kod Zadra.
Planirano je da u ovogodišnjoj akciji  Boranka  sudjeluje oko 4.000 volontera koji će zasaditi 40.000 sadnica izvornih vrsta drveća- primorskog i crnog bora, čempresa, bagrema i pinije.

U prošlogodišnjoj  Boranki zasađeno  je 25.000 sadnica na opožarenim područjima Dalmacije.
Boranku se smatra najvećom akcijom pošumljavanja ikad organiziranom u  Hrvatskoj.

Fenix-Magazin/IL/Hina

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je 6. listopada 2019. na 28. obljetnici utemeljenja 144. gardijske brigade Hrvatske vojske – Sesvete. Svečano obilježavanje započelo je misnim slavljem u sesvetskom pastoralnom centru Svih Svetih te se nastavilo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata.  

Nazočnima se obratio ministar Grlić Radman te se prisjetio herojskih dana kada nas je, zahvaljujući razboritosti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, ujedinila borba za Domovinu.

„Važno je da naša djeca uče o teškim i povijesnim danima Domovinskog rata, posjećuju mjesta stradanja te da nastave tradiciju spomena na sve žrtve. Ne smije se zaboraviti što je učinila velikosrpska agresija, kao niti hrabrost i odvažnost heroja Domovinskog rata“, istaknuo je ministar Grlić Radman.

Završno, ministar je podsjetio kako treba svakodnevno osvješćivati javnost, a posebno mlade, da uživamo u blagodatima slobodne i samostalne Hrvatske zahvaljujući žrtvi naših branitelja. „Tko je mogao tih dana zamisliti da će Hrvatska biti slobodna država, a kamoli da će sada, za koji mjesec, predsjedati Vijećem Europske unije?“, naglasio je.

Fenix-Magazin/IL

Vojne snage Eurpopske unije raspoređene u Bosni i Hercegovini (EUFOR) započele su u nedjelju višednevnu vježbu čiji je cilj provjeriti spremnost za reagiranje u kriznim situacijama.

Nogometaši Borussija Moenchengladbach i Wolfsburga upisali su pobjede u nedjeljnim susretima sedmog kola Bundeslige probivši se na prve dvije pozicije na ljestvici.

Borussija Mönchengladbach je s uvjerljivih 5-1 svladala Augsburg i nakon sedam kola je vodeća momčad njemačkog prvenstva. I to prvi put nakon travnja 1984. godine.

Domaća momčad je već nakon nešto više od 12 minuta igre imala tri gola prednosti zahvaljujući pogocima Zakarije (2) i dvostrukog strijelca Hermanna (8, 13). Do kraja prvog dijela još je i Plea (39) iskoristio pogrešku gostujućeg vratara Koubeka za 4-0. Na 4-1 smanjio je Niederlechner (80), a konačnih 5-1 postavio je Embolo (83). Hrvatski reprezentativac Tin Jedvaj odigrao je cijelu utakmicu za Augsburg.

Tri boda je osvojio i Wolfsburg koji je pred svojim navijačima porazio Union Berlin sa 1-0. Pogodak odluke zabio je Wout Weghorst u 69. minuti na asistenciju Josipa Brekala koji je ušao u igru dvije minute prije toga.

U zadnjem susretu Eintracht i Werder su odigrali 2-2. Gosti su poveli, Eintracht je potom okrenuo rezultat, no Werder je u sudačkoj nadoknadi izvukao bod.

Borussia Moenchengladbach vodi sa 16 bodova, Wolfsburg ima 15 bodova, a zatim slijedi skupina od pet klubova u kojoj su Bayern, Freiburg, RB Leipzig, Schalke i Bayer sa po 14 bodova.

REZULTATI:
Borussia M. - Augsburg   5-1 (Zakaria 2, Hermann 8, 13, Plea 39, Embolo 83 / Niederlechner 80)
Wolfsburg - Union Berlin 1-0 (Weghorst 69)
Eintracht - Werder       2-2 (Rode 55, Silva 88 / Klassen 27, Rašica 90+1-11m)

U subotu:
Bayern - Hoffenheim      1-2 (Lewandowski 73 / Adamyan 54, 79)
Bayer Lev. - RB Leipzig  1-1 (Volland 66 / Nkunku 78)
Frieburg - Borussia Dor. 2-2 (Waldschmidt 55, Akanji 90-ag / Witsel 20, Hakimi 67)
Paderborn - Mainz        1-2 (Zolinski 14 / Quaison 8, Brosinski 32-11m)
Schalke - Koeln          1-1 (Serdar 71 / Hectro 90+1)

U petak:
Hertha - Fortuna   3-1 (Ibišević 37, Dilrosun 44, Darida 62 / Henniongs 32-11m)

LJESTVICA:
1. Borussia M.    7    5    1    1    14:6     16
2. Wolfsburg      7    4    3    0    10:4     15
3. Bayern         7    4    2    1    20:8     14
4. Freiburg       7    4    2    1    15:7     14
5. RB Leipzig     7    4    2    1    15:7     14
6. Schalke        7    4    2    1    14:7     14
7. Bayer          7    4    2    1    12:8     14
8. Borussia D.    7    3    3    1    19:11    12
9. Eintracht      7    3    2    2    11:10    11    
10. Hertha        7    3    1    3    12:12    10
11. Werder        7    2    2    3    12:16     8    
12. Hoffenheim    7    2    2    3     6:11     8
13. Mainz         7    2    0    5     7:17     6    
14. Augsburg      7    1    2    4     8:18     5    
15. Fortuna       7    1    1    5     9:14     4    
16. Union Berlin  7    1    1    5     6:13     4    
17. Koeln         7    1    1    5     5:16     4    
18. Paderborn     7    0    1    6     9:19     1
Fenix-magazin/SIM/Hina

Njemački mediji su objavili šokantne fotografije iz tvornice Wilke Waldecker koja je ovih dana u središtu skandala zbog nevjerojatno nehigijenskih uvjeta.

Fotografije prikazuju pljesnive kobasice, trulo meso, smeće…

Javlja se sve više bivših radnika koji svjedoče o katastrofalnom stanju unutar tvornice.

Povlače se svi proizvodi koji su proizvedeni u Wilke Waldeckeru, ne samo u cijeloj Njemačkoj već i svijetu, piše Focus.

Ranije smo objavili..

SKANDAL S POKVARENIM MESOM U NJEMAČKOJ: Radnici otkrivaju šokantne detalje iz tvrtke, policija pretresla kuću šefa tvrtke

Skandal s tvrtkom “Wilke Wurstwaren” zbog čijih je proizvoda preminulo dvoje ljudi nakon što su konzumirali zaražene listerijom salamu za pizzu i kuhane kobasice, se ne stišava.

Radnici tvornice otkrivaju sve više šokantnih detalja. Njemački mediji pišu kako radnici navode katastrofalne higijenske uvjete u tvornici.

“Neki odjeli nisu čišćeni danima, a neki tjednima, mjesto proizvodnje je potpuno prljavo, kobasice su bile u plijesni”, navode djelatnici.

To je potvrdio i savjetnik koji tvrtkama u mesnoj industriji daje savjete o boljem poslovanju.

Postoje i fotografije koje prikazuju pljesnive kobasice i mesne proizvode Leberkäse, kao i svježe kobasice prljave i zadimljene”, rekao savjetnik te dodao kako ovako nešto nije vidio nigdje.

“Savjetujem u mnogim tvrtkama, čak i u inozemstvu, ali čak ni u Rumunjskoj ne postoji tvrtka koja se tako igra sa zdravljem ljudi”, rekao je šokirano za njemačke medije.

Jedan je radnik rekao kako su često ostavljali svježe kobasice pored trulog i pokvarenog mesa. Osoblje nikad nije smjelo nositi masku, osim kod najavljenih kontrola.

Jedan bivši radnik je pronašao mišji izmet na kobasicama, fotografirao je i pokazao ga voditelju, ali on ga je natjerao da izbriše tu fotografiju.

Do sada je zabilježeno 37 slučajeva oboljelih pacijenata koji se povezuju s proizvodima Wilke-Wurstwarena, te dvoje preminulih.

Iz svog asortimana proizvode Wilkea izbacili su Kaufland, Metro koji je njihove proizvode prodavao pod vlastitom markom “Aro”.

Policija istražuje slučaj, pretresli su ured i kuću šefa tvrtke Wilke.

Fenix-magazin/MD

Ranije o ovoj temi smo pisali

PANIKA U NJEMAČKOJ: Nakon što je dvoje ljudi umrlo zbog zaražene salame i kobasice otkrilo se da je situacija puno gora

ŠOK U HESSENU- NE KUPUJTE OVE PROIZVODE: Opasna bakterija u salami i kobasici ubila dvoje ljudi

Želite li se pretplatiti na tiskano izdanje hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix Magazin, možete to učiniti:
putem e-maila: revelin.media@gmail.com
telefonom: +49 (0) 69 34 878 1400
faksom: +49 (0) 69 34 878 1409

ili putem linka ONLINE PRETPLATA

Hrvatski sokoli  (Croatia Hawks) iz košarkaškog odjela Croatie Stuttgart izborili su u drugom prvenstvenom kolu drugu uvjerljivu pobjedu, ovaj put nad momčadi TSV Essingen koju su savladali sa nevjerojatnih 56 koševa razlike tj. rezultatom 98:42.

Croatia Hawks –  TSV Essingen 98:42

Novom pobjedom Croatia Hawks je izbila na prvo mjesto na ljestvici.

Sokoli su kao i obično su krenuli agresivno na protivničku momčad koja nije dozvolili hrvatskim košarkašima lak prolaz do koša. Ipak, prva četvrtina je završena vodstvom Sokola sa 27:11

U drugu četvrtinu sa taktičkim napadima i dobrom obranom Hrvati su povećali prednost na 47:22.

Nakon poluvremena Sokoli su nastavili sa malim promjenama šta i je omogućilo povećati razliku na 67:39.

Sa velikom razlikom i još većim samopouzdanja Hrvatski sokoli su ušli u zadnju četvrtinu te dodatno zamrzli goste na -56 koševa. Fantastičan uspjeh hrvatskih košarkaša iz Stuttgarta.

Fenix-magazin/SIM/

Nekoliko stotina hrvatskih vjernika iz njemačke Savezne države Sjeverne Rajne i Vestfalije, Nizozemske, Belgije i Luxemburga su u subotu, 05. listopada, hodočastilo je Majci Božjoj Tješiteljici žalosnih u Kevelaer, znamenito svetište na sjeverozapadu Njemačke, nadomak nizozemske granice predvođeni predsjednikom Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, pomoćnim vrhbosanskim biskupom mons. Perom Sudarom. 

Hrvatima je ovo bio 40. jubilarni put da hodočaste, a hodočašće je organizirala Hrvatska katolička misija iz Moersa koju vodi fra Josip Filipović.

Prema tradiciji, hodočašća u Kevelaer svjedoče brojnim čudesnim ozdravljenjima.

Prva procesija dogodila se davne 1643.godine, a vjernici su u Kevelaer iz Reesa stigli pješice moliti pred Marijin likom i kapelicom koja je prva sagrađena na tome mjestu. Nakon toga rijeke hodočasnika slijevale su se svake godine u ovaj gradić. Kevalaer je s vremenom postalo drugo po veličini marijansko svetište u Njemačkoj (odmah iza Altöttinga) gdje se godišnje okupi i do jedan milijun vjernika katolika,a Hrvati organizirano hodočaste od 1979. godine.

Hodočasničko slavlje je počelo Križnim putem u Pax-Christi-Kapelle kojeg je predvodio don Zrinko Brković voditelj HKM Dortmund, a nastavljeno koncelebriranim misnim slavljem kojeg je predvodio predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, pomoćni vrhbosanski biskup mons. Pero Sudar, u koncelebraciji s domaćinom fra Josipom Filipovićem te još 8 hrvatskih svećenika voditelja misija iz ove pokrajine.

Na početku misnog slavlja sve je pozdravio u ime organizatora fra Josip Filipović, posebno  mons. Sudaru te brojnim vjernicima koji su se i ove godine okupili u tako velikom broju, svećenicima, časnim sestrama, pastoralnim suradnicama i suradnicima i doc. dr. sc. Ivan Bulić, generalnog konzula Republike Hrvatske iz Düsseldorfa.. U ime hrvatskih hodočasnika pozdravio je i kanonika i župnika Gospine župe u Kevelearu Gregora Kaulinga koji je vjernike pozdravio je na hrvatskom jeziku i uz molitvu im zaželio dobrodošlicu.

U poslijepodnevnim satima održana je hrvatska procesija ulicama grada Kevelaera. Hrvati su molitvenu procesiju završili u ulici koja nosi hrvatsko ime “Kroatenstrasse”, a na kraju koje je podignut hrvatski križ, “Kroatenkreuz”, koji su podigli stanovnici Kevelaera. Taj križ je podignut na sjećanje sudjelovanja hrvatskih vojnika u tridesetogodišnjem križarskom ratu koje je gradu poslao austrijski car. Oni su doprinijeli da se katolici odupru i obrane pred snagama reformacije.

– Publicist, povjesničar i novinar Josef Heckens je istaknuo: „Hrvatski hodočasnici od 1970. redovito dolaze u Kevelaer i svoje hodočašće uvijek završavaju pobožnošću kod Hrvatskog križa. Stoga trebamo biti radosni što Hrvatski križ nije samo spomenik, nego jednoj skupini hodočasnika i mjesto molitve. Što se ovdje zbilo, ne želim se time baviti, neka to rade ljudi koji se bave poviješću, a mi ovdje dolazimo moliti, da se nikada više ne dogodi nikakvo zlo, ne samo ovdje, nego bilo gdje u svijetu. Jer zlo se ne pobjeđuje zlom, nego samo dobrom, a molitva je dobro koje nas približava Bogu i čini nas miljenicima Božjim, što je i cilj svakog hodočašća, da budemo miljenici i djeca Božja, istaknuo je fra Josip Filipović.

O značenju križa govorio je mons. Sudar te je predvodio prigodnu molitvu. Prigodnu riječ uputio je hrvatski generalni konzul dr. Ivan Bulić koji je u ime Hrvatskog konzulata pozdravio sve hrvatske vjernike.

Jubilejsko 40. hrvatsko hodočašće u Kevelear završilo je ispred Hrvatskog križa himnom „Lijepa naša“.

Križ je kompletno restauriran i obnovljen te tako obnovljenoga je blagoslovio pok. Kardinal Franjo Kuharić 1985. godine. Na križu se uz njemački tekst dodao i hrvatski prijevod na kojem stoji “Ovaj križ stoji kao spomen na Križni put hrvatskog naroda. Molimo pred njim da se nikad ne ponovi ono što se ovdje zbilo 1635.”

Fenix magazin/ Zvonko Bosnić/Foto:Fenix

Croatia Frankfurt doživjela je u nedjelju i peti poraz u nizu. Umjesto dosadašnjeg trenera Darija Ištuka, koji je prema priopćenju kluba u petak  podnio ostavku, momčad je u utakmici protiv Croatije vodio igrač i trener Ante Matić.

FC Croatia – Concordia Eschersheim  0:1 (0:1)

Ante Matić, koji je poznat kao jedan od najzaslužnijih igrača za uspjehe Croatije posljednjih godina, posložio je momčad kako je znao, jer u posljednje vrijeme nije stalno bio na treninzima prve momčadi. No svojim zalaganjem i borbenosti tražio je od svojih igrača također puni angažman.

Croatia je sveukupno bila bolja momčad, no zbog jedne nesmotrenosti obrane u 34. minuti gosti dolaze u vodstvo od 0:1. Premda je Croatia stvorila niz prilika, napadači nisu namjestili svoje nišanske sprave a ni lopta nikako nije htjela u mrežu gostiju.

Ipak, uzdrmana momčad Croatije je pokazala snagu i sigurni smo kako će se u narednim utakmicama vratiti sve ono što je sportska sreća ove godine dala protivnicima Croatije.

Sastav Croatije: Novokmet, Kukic, Matić, Bešlić, Duvnjak, Božinović-Mador, Barnjak, Drlje (od 60. Eski) , Leonardo Bračić, Šandrk (od 86. Todorić), Vidović (od 63. Jerković)

FC Croatia II – FC Fortuna FFM II 1:3 

Sastav Croatije II: Maganjić, Radoš, Jeličić, Periša, Scheibe, Domenik Vukušić, Marin Polunić, Mokrzycki, Faluta, Bolotin, Jochim. Još su igrali: Mateo Vukusić, Occhipinti, Krišto.  Gol za Croatiju postigao Periša koji je zaradio žuto-crveni karton.

Iduću utakmicu druga momčad Croatije igra u nedjelju, 13. listopada  protiv SC Riedberg u 15 sati u Riedbergu (adresse Altenhöfer Allee 189). Prva momčad Croatije igra isti dan protiv SV Griesheim Tarik u 15 sati u Griesheimu (Adresse igrališta: Lärchen Straße, 65933 Frankfurt).

Fenix-magazin/SIM/Stanislav Konta

U subotu navečer 28-godišnji Nijemac pucao je iz plinskog pištolja prema 18-godišnjem mladiću iz Somalije na željezničkoj stanici Bad Hersfeld u istočnom Hessenu.

Srećom, nije ga ozlijedio, priopćila je policija.

Prema prvom policijskom priopćenju, incident se dogodio u subotu navečer oko 19.15 sati na peronu  2.

Nakon pucnjave žrtva i drugi putnici su bježali s mjesta događaja. Dva službenika policijske postaje Bad Hersfeld, koja su bila u civilnoj odjeći na peronu, vidjela su  incident i brzo reagirali. Uspjeli su na vrijeme uhititi počinitelja.

Policija još nije objavila što je pozadina napada, no sumnjaju na pokušaj ubojstva.

28-godišnji počinitelj policiji je već poznat zbog dovođenja u vezu s raznim drogama. Navodno je u trenutku incidenta bio pod utjecajem neke vrste droge.

Stanica Bad Hersfeld se ne nadgleda video nadzorom. Savezna policija Kassel vodi daljnju istragu protiv napadača zbog prijetnji i pokušaja nanošenja opasnih tjelesnih ozljeda.

Fenix-magazin/MD

U nedjelju, 06. listopada na svetim misama u Stuttgartu uveden je u službu fra Ivica Erceg, novi župnik hrvatskih katoličkih zajednica „Blaženi Alojzije Stepinac“ i „Sveti Martin“ Stuttgart.

Prva misa je bila je 09.00  sati u St. Josef u Heslachu, druga u St. Hedwig u Möhringenu i treća u konkatedrali St. Eberhard u Stuttgart-Mitte.

Na početku mise u konkatedrali stuttgartski dekan dr. Christian Hermes pročitao je biskupov dekret o imenovanju fra Ivice novim voditeljem hrvatskih katoličkih zajednica u Stuttgartu.

Na kraju svečane mise fra Ivica se predstavio okupljenoj zajednici, zahvalio dekanu Hermesu, pozdravio sve okupljene i pozvao ih na suradnju za povjerene mu zajednice.

Fra Ivica Erceg  je rođen 1974. godine u Otoku kod Sinja. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu, pohađa Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju.

Poslije toga odlazi u Franjevački novicijat na Visovcu, a zatim studira filozofsko-teološki studij u Makarskoj i Zagrebu.

Nakon svećeničkog ređena 2000. godine obnašao je službe župnog vikara u Metkoviću te u Hrvatskim katoličkim misijama Berlin i Frankfurt. Posljednjih 10 godina bio je voditelj Hrvatskih katoličkih zajednica Sindelfingen, Leonberg i Herrenberg.

Fenix-magazin/MD/Foto: Fenix (Željko Cindrić)

U Požegi je održana prva večer poezije i vina pod nazivom Vinum et poeta.

Poetsko vinska večer održana je 4. listopada 2019. godine u prirodnom ambijentu nastavne baze požeškog Veleučilišta kod Podgorja, a da bi se potom nastavila u podrumu Veleučilišta u Požegi.

Manifestaciju Vinum et poetum organizirali su požeški Ogranak Matice hrvatske i požeško  Veleučilište. Pokrovitelji  Večeri poezije i vina bili su Požeško-slavonska županija, Grad Požega, Grad Kutjevo i Općina Kaptol.

Na prvoj Večeri poezije i vina nastupili su  pjesnici Tomislav Marijan Bilosnić, Lidija Bajuk Lana Derkač, Diana Burazer i Ivan Herceg.

„Jedan od onih koji je napisao najljepše pjesme bio je i poznati književnik i novinar Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra, a kazivao ih je nazočnim sudionicima skupa. Povjerenstvo je uvrstilo među najljepše pjesme i one, također poznatih književnika, Božice Jelušić i Frana Vlatkovića, koji su bili u najužem izboru za nagradu, no  nisu mogli prisustvovati sinoćnjoj manifestaciji. Njihove pjesme pročitala je Anita Katić, profesorica hrvatskog jezika“ piše  I. Tomić na portalu Požeški vodič.

Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Lana Derkač, Diana Burazer i Ivan Herceg,  od ukupno 61 pjesme koje su poslala 43 hrvatska pjesnika, za prvog laureata Vinum et poeta biralo je između Tomislava Marijana Bilosnića, Božice Jelušić i Lidije Bajuk. Najljepšom od najljepših vinskih pjesama izabrana je pjesma Lidije Bajuk  “Goričin Jezušek”, odnosno “Mali Isus u vinogradu“. Primajući nagradu Lidija Bajuk je kazala kako drži velikom čašću primiti prvu nagradu ovog festivala, koji ima namjeru postati tradicionalnim, a ta je čast tim veća što je nagradu primila uz pjesnike kakvi su Tomislav Marijan Bilosnić i Božica Jelušić, što je popraćeno posebnim oduševljenjem publike.

Pjesnike i velik broj uzvanika u požeškim vinogradima pozdravila je predsjednica Ogranka Matice hrvatske Požega gospođa Ljiljana Marić, sudionicima skupa biranim riječima obratila se i prodekanica za nastavu na Veleučilištu dr. sc. Brankica Svitlica. U ime Požeško-slavonske županije pozdravne riječi uputio je dožupan Vedran Neferović. U suvremeno uređenom veleučilišnom podrumu pjesnike i goste primio je pročelnik Poljoprivrednog odjela mr.sc. Josip Mesić koji je sudionicima manifestacije predstavio i ponudio vina koja proizvodi Veleučilište Požega, a riječ je o novim i vrhunskim vinima ovog kraja.

Uz poeziju Dobriše Cesarića i pjesmu Anđelka Klobučara (prema stihovima Miroslava Krleže) u programu Vinum et poeta  nastupili su članovi Zbora mladih požeških glazbenika. Nadahnuti recital pod nazivom „In taberna“ izvela je Dramska družina Katoličke gimnazije, pod vodstvom profesorice Marijane Ćorluka.

Uz prigodnu zakusku sudionici prve večeri poezije i vina u Požegi, kušali su i više odličnih vina ovoga kraja, proizvedenih u podrumima Veleučilišta Požega.

Fenix-magazin/MD

Ravnatelj škole čiji učenici su u jednoj šumi u blizini škole u Moskvi  organizirali “gladijatorske borbe” je sve negirao i rekao kako se radi tek o običnoj svađi učenika.

No, u javnost je izišla video snimke koja je šokirala roditelje djece, ali i cijelu Rusiju.

Na video snimci se vidi kako se dječaci koji imaju između 8 i 12 godina međusobno tuku, no još je gore što te borbe organiziraju moskovski srednjoškolci.

Mladi “borci” nisu dobivali nikakve nagrade, osim navijanja “publike” koju su činila druga djeca, dok su se stariji kladili na ishod tih brutalnih “mečeva”.  Tučnjave, po pravilima “ultimate fighta” (  (Ultimate Fighting Championship) odnosno korištenjem nogu, ruku, laktova i raznih borilačkih tehnika, odvijale su se u šumi, a za njih se ne bi ni doznalo da jedan učenik petog razreda osnovne škole nije snimio jednu od borbi i pokazao je svom ocu, koji je sve objavio. Na snimci se vide tučnjave jedan na jedan, ali i grupne borbe, pišu ruski mediji.

Veliku istragu sad provodi moskovska policija.

Fenix-magazin/MD

Video borbi možete pogledati OVDJE

Dva dječaka, jedan od 10, drugi 14 godina su u subotu u Bad Sobernheimu (Okrug Bad Kreuznach) uhvaćeni su dok su polijevali boju po automobilima na ulici i s njih trgali oznake marke automobila.

Dječaci su uhvaćeni, a policija je pozvala majku 14-godišnjaka.

Nakon što je stigla u policijsku postaju, dječak je priznao još krivičnih djela koje je ranije počinio.

Rekao je da su prethodno ukrali mobitel iz jednog sportskog automobila, razbili ga i bacili. Ukrali su i boju koju su polijevali po automobilima.

Policija nije objavila razlog ovakvog njihovog divljanja, kao ni kakva ih kazna očekuje.

Fenix-magazin/MD

Zbog učestalih, višemjesečnih prijetnji na nacionalnoj osnovi vlasnica ugostiteljskog objekta u srbijanskom gradu Majdanpeku Marija Vlahović, hrvatske pripadnosti, podnijela je kaznenu prijavu protiv predsjednika općinskog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Branislava Tomića, rečeno je u ponedjeljak medijima na hrvatskom jeziku u Vojvodini u Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV), kojemu je slučaj prijavljen, javlja HINA

U strahu za svoj i život članova svoje obitelji ona očekuje reakciju državnih tijela Srbije, no ne isključuje mogućnost da će biti primorana odseliti se.

„Očistit ću ja to, obrisat ću kao gumicom“, „J….. ću joj majku ustašku, vidjet će ona tko sam ja“, „Ustašama sigurno neću stavljati pare u džep“, poruke su koje je Tomić upućivao na račun Marije Vlahović, navodi se u prijavi upućenoj Javnom tužiteljstvu Srbije.

Također, on je navodio da će „očistiti ustaše i Hrvate iz Srbije“, te da „njemu neće u centru Majdanpeka gazdovati ustaše“.

„Moji problemi počinju početkom 2019., kada sam otvorila lokal ‘Tara’s’ i postavila terasu ispred lokala za koji sam dobila dozvolu i ispunila sve uvjete za takvu vrstu gradnje“, navela je dopunjenoj izjavi medijima Marija Vlahović, koja objašnjava da se tvrtka vodi na ime njezine suradnice, koja je također hrvatske pripadnosti i državljanstva.

Dodaje kako su problemi počeli od početka njihova rada kada su počele pristizati prijave za terasu, kao i inspekcije koje su  tražile nepravilnosti, no njih nije bilo.

„Ubrzo nakon toga saznajem da se ljudima koji rade u rudniku bakra Majdanpek zabranjuje da posjećuju lokal te im je to rekao Branislav Tomić“,objašnjava u pismu vlasnica lokala, i dodaje kako do tada nije ni poznavala Tomića i da joj je rečeno da je on predsjednik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) u Majdanpeku i visoki dužnosnik u rudniku.

„Postoji osnovana sumnja da je prijavljeni Branislav Tomić tijekom 2019. vršio pritisak na mjerodavne službenike u državnim institucijama i gradu Majdanpeku da donesu odluku o zatvaranju ugostiteljskog objekta i nalože uklanjanje postavljene terase kafića, iako za iste postoji dozvala i rade legalno … Postoji osnovana sumnja da je, uzimajući u obzir citirane izjave prijavljenog, navedeni pritisak radio zbog toga što je prijavljena po nacionalnosti Hrvatica“, stoji u kaznenoj prijavi odvjetnika Stjepana Babića.

U dokumentu se navodi i kako žrtva strahuje od „fizičke likvidacije i bliskih članova obitelji, a koji su također većinom hrvatske nacionalnosti“ te se ističe kako je Marija Vlahović žrtva više kaznenih djela: zločina protiv čovječnosti, povrede slobode izražavanja nacionalne pripadnosti, poticanje na počinjenje zločina genocida, poticanje na teško ubojstvo, prijetnje. U prijavi se traži da Javno tužiteljstvo Srbije pokrene kazneni postupak i podigne optužnicu protiv Tomića.

Slučaj je prijavljen i HNV-u, u kojemu navode da „gospođa Vlahović trpi ozbiljnu materijalnu štetu i ugrožava joj se i egzistencija. Pri tome izložena je i kontinuiranim najgnjusnijim prijetnjama, ne samo na etničkoj osnovi već se suočava i sa seksualnim uznemiravanjem i prijetnjama“.

„Važno je istaći da je ovo jedan od najkompleksnijih slučajeva nakon premlaćivanja hrvatskih mladića u Sonti 2016. i 2017. godine“, zaključuju u HNV-u i dodaju kako očekuju urgentnu reakciju državnih tijela Srbije.

Majdanpek je grad u sjeveroistočnoj Srbiji od oko 10.000 stanovnika.

Fenix-magazin/MD/Hina

Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica blago pale, nastavljajući negativnom putanjom od prošloga tjedna, jer su nakon podatka o padu industrijskih narudžbi u Njemačkoj ojačala strahovanja od recesije u najvećem gospodarstvu eurozone.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,30 sati u minusu 0,1 posto, nakon što je prošloga tjedna potonuo 4 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,10 posto, na 7.160 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,25 posto, na 12.040 bodova, a pariški CAC 0,15 posto, na 5.495 bodova.

Ulagače su zabrinuli jutros objavljeni podaci o nešto većem nego što se očekivalo padu industrijskih narudžbi u Njemačkoj u kolovozu, zbog čega su ojačala strahovanja od recesije.

Podršku tržištima pruža, pak, nada u smanjenje kamatnih stopa u SAD-u, kao i u poboljšanje trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine jer se ovoga tjedna, 10. i 11. listopada, nastavljaju trgovinski pregovori.

No, ulagači su oprezni jer medijska izvješća govore da Kina nije spremna na širi trgovinski dogovor kakav zagovara Washington.

Ulagači su oprezni i zbog toga što su, nakon snažnog skoka u petak, američki terminski indeksi trenutno u minusu, što znači da bi na Wall Streetu u ponedjeljak cijene dionica mogle pasti.

A na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 0,2 posto, nakon oštrog pada prošloga tjedna.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks oslabio 0,2 posto, na 21.375 bodova.

Fenix-magazin/MD/Hina