Prepun književni salon u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču u četvrtak navečer, potvrda je o zanimanju koje je izazvalo gostovanje višestruko nagrađivane hrvatske književnice i prevoditeljice Ivane Šojat, svestrane Osječanke, koja je, kako je publika mogla čuti, uz pisanje , zainteresirane i za matematiku i glazbu.
Ova neobična žena i majka troje djece otvorila je bečkim i ostalim Hrvatima svoje srce i pun spremnik svojih emocija, prošetajući ih od svog djetinjstva i školovanja i zlatnih 80-tih godina u Osijeku, preko Domovinskog rata, kada se je s dvadeset godina kao dragovoljka uključila u obranu zemlje, do odlaska i studija francuskog jezika u Belgiji, nakon kojeg se vratila u Osijek, bez kojeg kako je istakla „ne može“.
Dotakla se je i života današnjeg Osijeka, ustvrdivši kako je to „depresivi grad, kojeg napušta mnoštvo mladih“.
Bio je to uvod u njen književni recital u kojem je Bečanima predstavila svoj bogati stvaralački opus, književni i prevodilački.
Sve nazočne uvodno je pozdravila Sandra Sekulić, načelnica samostalnog sektora za odnose s javnošću, informiranje i javnu diplomaciju u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Istakla je da je književnica Šojat prva gošća „Godine kulture Austrija – Hrvatska“, svečano otvorene proteklih dana, a koja na programu ima više od stotinu događanja.
„Godina kulture Austrija – Hrvatska prva je velika, prava kulturna manifestacija“, rekla je Sekulić, ukazavši na značaj javne diplomacije, kao „sastavnice hrvatske vanjske politike“.
Iznijela je pregršt pohvala organizatorima, posebno istaknuvši, također nazočnu, hrvatsku veleposlanicu u Austriji dr. Vesnu Cvjetković. U razgovoru, koji je s osječkom književnicom vodio Domagoj Marić iz veleposlanstva RH u Austriji, Šojat je predstavljena kao vrlo plodna književnica , koja se je okušala u svim književnim vrstama i čija su djela dobila brojne nagrade, kao prevoditeljica s francuskog i engleskog jezika, pjevačica u zboru osječkog HNK, slikarica, urednica kazališnih izdanja itd.
Napisala je četiri romana: Šamišiel(2002.), Understadt (2009.), Ničiji sinovi (2012.) i Jom Kipur (2014.). Objavila je, kako je istakao Marić i čitav niz priča, eseja, zbirka poezije, slikovnica za djecu. „I to na svoj jedinstveni način sustavnog istraživanja onoga o čemu piše“, dodao je.
Govoreći o svom romanu „Jom Kipur“ napomenula je kako je to bio njen obračun s Domovinskim ratom i svim demonima, traumama i košmaru koje je u njoj prouzročio, ukazavši na simboliku naslova romana koji govori o Židovskom blagdanu pomirenja i pokajanja. Teme koje ga obilježavaju vezane su uz Domovinski rat i njegove neizbježne negativne posljedice i svakodnevicu razvojačenih hrvatskih branitelja.
Napomenula je kako se Europa još uvijek obračunava s Prvim i Drugim svjetskim ratom, s kojima neki i do danas u svojim glavama nisu rasčistili. Predstavljajući njezin višestrukonagrađivani roman „Understadt“, za koji je dobila i najvišu hrvatsku književnu nagradu „Vladimir Nazor“ (2010.) inače i uprizoren na kazališnim daskama u režiji Zlatka Svibena, autorica je bila iznenađena, ali i istovremeno ponosna kada je od nekih iz publike čula da su ga pročitali „ u jednom dahu“.
U ovom romanu na povijesni način progovara o Osijeku, koji su nekada zvali Mali Beč, njegovom starom 
Donjem gradu – Understadt i Gornjem gradu, Oberstadtu. „Taj dio grada nastanjivala su njemačka gospoda i tako sve do dolaska partizana, kada su se počeli masovno iseljavati“, rekla je Šojat, pročitajući i nekoliko ulomaka iz knjige.
Odgovarajući na brojna pitanja nazočnih, ugodnih i neugodnih, Šojat je poručila kako buduće generacije trebamo poštedjeti ratnih prizora i zato već sada moramo „ smoći hrabrosti i obračunati se s prošlošću“. Također je ustvrdila kako obožava Matoša, a s Krležinim djelima i raspravama je odrasla. Najavila je svoj slijedeći povijesni roman o janjičarima u 16. stoljeću.
Fenix Magazin/Snježana Herek